SVETIONICI DUHOVNOG PROSVETLJENJA: Luksuzna monografija o rimskom periodu stvaralaštva svestrane Mire Brtke (1930-2014)
NEDAVNO objavljena knjiga "Slikarstvo Mire Brtke - Rimski period" rasvetljava njen trag u Večnom gradu, ali i uticaj italijanske kulturne scene na celokupno interkulturalno stvaralaštvo autorke koja se, uz slikarstvo, bavila kolažima, skulpturom, pozorišnom i filmskom režijom, scenografijom, kostimografijom, animiranim filmom, modom.
Ovo izdanje "Bel arta", kako tvrdi Vesna Latinović, inače direktor te novosadske galerije, planirano je i koncipirano tokom saradnje sa umetnicom, za njenog života.
- Jednostavna, komunikativna, uvek spremna na razgovore o umetnosti, ali i na obične "ženske priče", odavala je utisak samosvesne, dostojanstvene žene, uverene u opravdanost vlastite umetničke misije, koja je uporno nastojala da svet učini lepšim, boljim, podnošljivim - tvrdi Latinovićeva, koja je i urednica luksuzne knjige sa brojnim reprodukcijama, dokumentarnim fotografijama i tekstovima eminentnih stručnjaka - Save Stepanova, Jerka Denegrija i Miška Šuvakovića.
Velika lična tragedija
NjENA aktivna i značajna prisutnost na likovnoj sceni ostvarena tokom šezdesetih u Rimu i ranih sedamdesetih godina po povratku u Jugoslaviju često je prekidana - piše Latinovićeva u predgovoru. - Uzroka tih prekida bilo je više: kolebanje između filma i slikarstva, zasnivanje porodice i posvećenst porodičnom životu, izgradnja ateljea u Staroj Pazovi, a naročito ju je potresla i omela velika lična tragedija koja ju je pogodila, kada su joj u helikopterskoj nesreći 1996. godine zajedno poginuli sin Miloš-Stefan i suprug Dragan Kresoja.
U svom tekstu Stepanov prati Miru Brtku (1930-2014), od trenutka kada je sa košarkaškog treninga doslovno dotrčala na prijemni ispit za režiju, koju je završila na beogradskoj Akademiji za pozorište i film, kod Vjekoslava Afrića, do njene pozne, umetničke zrelosti, posebno se osvrćući na iskustva stečena u Rimu, koji je šezdesetih i sedamdesetih bio jedan od najznačajnijih svetskih centara. Naime, u Italiju je Brtka otišla kao afirmisani filmski stvaralac, tamo završila rimsku Akademiju likovnih umetnosti, iako pre toga nije naslikala ni jednu jedinu sliku, a onda se u zemlju vratila kao protagonista novih tendencija u vizuelnom stvaralaštvu.
U svom tekstu Jerko Denegri njen rad stavlja u kontekst naprednih dešavanja na italijanskoj sceni, osvrćući se posebno na delovanja u grupi Illumination. Uz našu umetnicu Milenu Čubraković, sa kojom se sprijateljila u Rimu i ostala bliska do kraja života, Amerikanku Maršu Hafif i dvojicu italijanskih slikara, Brtka je činila grupu okupljenu oko slavnog Japanca Nobuja Abe. O njihovim dometima, u ovoj knjizi Miško Šuvaković navodi:
- U duhu ideja koje propoveda Abe, a što u osnovi prihvataju i njegovi mladi saradnici, slika, iako lišena svake predmetne referencije i svedena na jednostavne i sažete vizuelne učinke, nije samo estetska tvorevina nego nastaje i treba da deluje kao znak "duhovnog prosvetljenja".
Sarađivala sa svetskom elitom
ZAHVALjUJUĆI svom talentu, šarmu, ambicijama i požrtvovanom radu, imala je priliku za neposredna druženja sa velikim svetskim glumcima, rediteljima i likovnim umetnicima, o čemu je nerado govorila, svedoči Latinovićeva. A poznavala se i sarađivala sa Silvanom Mangano, Klaudijom Kardinale, Marinom Vladi, Irenom Papas, Vitorijom Gasmanom, Orsonom Velsom, Ričardom Bartonom, kao i Felinijem, Antonionijem, Vadimom, Torpom, Bondarčukom... Od vizuelnih stvaralaca u njene znance svrstali su se Nobujo Abe, Marša Hafif, Aleksandar Kolder, Saj Tvombli, Mikelanđelo Pistoleto i mnogi drugi.
Umetnička i lična sudbina Mire Brtke, kako zaključuje Vesna Latinović, njena neiscrpna energija, hrabrost, visoki dometi u filmu, likovnoj umetnosti i modi, posebno snaga, upornost i posvećenost posle velike lične tragedije, ostaju kao svetionik i putokaz za život dostojan čoveka.
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)