PESNICI USKRAĆENIH ŽIVOTA: Neobična antologija "Kad mlidijah", koju je priredio Petar Žebeljan
ANTOLOGIJU od 57 pesnika sa isto toliko pesama sačinio je Petar Žebeljan (1939), istaknuti pesnik i pripovedač, nazvavši je prema čuvenim Brankovim stihovima "Kad mlidijah".
U knjizi, u izdanju UKS, su poznati, ali mnogo više zaboravljeni autori, od 18. veka do danas, koji nisu doživeli ni 40 godina života. Ima i onih koji nisu poživeli ni 30, pa ni 20 godina.
Uz stihove, priređivač je dao i vrlo kratke i efektne biografije, a, za "Novosti", kaže:
- Mnogo je pesnika o kojima ima malo podataka, jer im je kratak život uskratio mogućnost da ostave vidniji trag i delo trajnije umetničke vrednosti. Neki su se utopili u moru, na jezeru ili reci, neke su razbojnici lišili života, nekim je život prekratila bolest, najčešće tuberkuloza, a neki su sami sebe kaznili. Na sreću ima i onih koji su za malo godina ostavili obimno i grandiozno delo, koje nije prekriveno prašinom zaborava. Među njima su Njegoš, Branko Radičević, Milutin Bojić, Dušan Vasiljev, Branko Miljković...
Antologiju otvara pesma Aleksija Vezilića (1753-1792), koji je pisao rodoljubive stihove o srpskim manastirima, svetiteljima i junacima. Njegova zbirka "Kratkoje napisanije o spokojnoj žizni", objavljena 1788. prva je knjiga autorske lirike u srpskoj književnosti. Pisana je u duhu klasicizma, antičkim metrima.
Rođen u Lici, školovan u Dalmaciji i Italiji, Jovan Došenović (1781-1813), prvi je u srpskoj književnosti pisao sonete, a jedan je posvetio Jovanu Rajiću. Smatra se da je autor prve studije o poeziji, objavljene 1809. pod naslovom "Predislovje Liričerskije pjenija".
Njegov nešto mlađi sabrat po peru, Jeftimije Popović (1797-1833), učeteljevao je po srpskim selima i u Trstu, a potom otišao u Crnu Goru da organizuje školstvo. Život mu je mučki prekinut tokom odlaska u poverljivu misiju u Srbiji. Na putu preko Sandžaka, dvojica njegovih pratilaca, Bošnjak i Srbin, ubili su ga misleći da kod sebe ima dosta novca. Našli su vrlo skromnu sumu, a njihov zločin izašao je na videlu.
Samo 21 godinu imao je Stefan Stefanović (1807-1828), kada mu je život oduzela tuberkuloza. Ipak, uz pesme uspeo je da tokom studija filozofije i prava u Budimpešti, da napiše prvu srpsku romantičarsku tragediju "Smert Uroša Petago, poslednjeg cara serbskago". U toj drami, koju su sa velikim usplehom izvodili novosadski amateri, igrao je Kraljevića Marka. Još manje je poživeo Pavle Popović Šapčanin (1827-
U narodu je ostalo i nekoliko komponovanih pesama potpuno zaboravljene Drage Dejanović Dimitrijević (1840-1871) koja je jedno vreme bila glumica Srpskog narodnog pozorišta, ali je teatar napustila zbog narušenog zdravlja. Bila je istaknuta aktivistkinja pokreta Ujedinjena omladina srpska i prva srpska feministkinja. Iz zbirke "Spisi", objavljene 1869. nekoliko pesama je komponovano, a u antologiji je najpoznatija od njih "Jedno momče crna oka". Pomenutom omladinskom pokretu pripadao je i Damjan Pavlović (1840-1866), koji je radio kao inženjer u Beogradu. Uz Lazu Kostića važio je za najznačajnijeg predstavnika omladinske poezije druge polovine 19. veka i ko zna kakve bi pesničke visine dosegao da zbog nesrećne ljubavi nije digao ruku na sebe.
Jedan od najobrazovanijih ljudi svog vremena Miloš Perović (1874-1918) doktorirao je u Lajpcigu sa tezom o Dositeju kao pedagogu, držao profesuru u Užicu, Čačku, Skoplju i Solunu, a umro od rana zadobijenih u Velikom ratu. Stigao je da objavi dve knjige pesama, jednu tragediju i dve komedije.
Godinu dana posle smrti darovite Stanislave Koče (1880-1905) izašla je njena zbirka "Posmrtne pesme". Duboko nesrećna, pesnikinja je izvršila samoubistvo u 25. godini. Njen gotovo vršnjak Jakov Šantić (1882-1905) minuo je svetom iste godine. Najmlađi brat slavnog Alekse Šantića ostao je upamćen kao mladić nemirnog duha, sklon sanjarenju.
Napustio je gimnaziju i priključio se jednom putujućem mostarskom pozorištu, sa kojim je išao po Srbiji, ne vodeći mnogo računa o već narušenom zdravlju. U Ženevi je drugovao sa Jovanom Dučićem, lečio se u sanatorijumu, umro u Malom Lošinju i za života objavio više od sto pesama.
Tri knjige pesama stigao je da napiše Ambro Marošević (1949-1977) koji je pripadao poslednjim beogradskim književnim boemima. Otac mu je bio Hrvat, majka Srpkinja, a iz Slavonije došao je u Beograd na studije filozofije. Život je okončao tako što se bacio pod automobil koji je jurio ulicom o čemu su svedočanstvpo ostavili njegovi drugovi Predrag Bogdanović Ci i Milosav Knežević Knez. Od života, odnosno od kako je govorio "previše razumne stvarnosti" odustao je i Milivoj Dražetin (1952-1980) i to samo sa 18 godina. Iza njega je ostala fascikla pesama i tekstova, a Pero i Miloš Zubac, otac i sin, izabrali su one najvrednije pa su tako stigle pred čitaoce. Nije preterano reći da je Dražetinova lirika bila i ostala među najuzbudljivijem poetskim ostvarenjima u književnosti njegovog doba, ističe Žebeljan.
Pesnik i student filmske režije Milan Miladinović (1976-2002) bio je žrtva tragičnog sticaja okolnosti. Radio je jednoj menjačnici kada je upala pljačkaška banda i jedan od napadača hicem iz automatske puške pogodio ga pravo u srce.
U knjizi su zastupljeni i Gavrilo Princip (1894-1918), koji je svoju bezimenu pesmu, kako je neko zapisao, noktima ugrebao na zidu tamnice u kojoj je bio zatočen, Kosta Abrašević (1879-1898), prvi srpski revolucionarni pesnik, Dušan Srezojević (1886-1916) čija se "Bezimena pesma" nalazi u skoro svim antologijama moderne srpske poezije. Umro je u duševnoj bolnici.
Poete rokeri
Među odabranim pesnicima su i poznati slikari Leonid Šejka (1932-1970) i Milena Pavlović Barili (1909-1945) koja važi za prvu srpsku nadrealističku pesnikinju. Sa samo sedam godina pisala je stihove i ostavila 60 pesama na četiri jezika. Svoje mesto našli su i muzičari Slaviša Nikolin Živković (1953-1999), roker, klošar, učitelj zen budizma, radnik treće smene, Milan Mladenović (1958-1994), prvi naš rok muzičar i Nenad Radulović (1959-1990), zvani Neša Leptir, kompozitor i pevač grupe "Poslednja igra leptira".
Preporučujemo
PRIZNANjA MLADIM PESNICIMA: Nagrada "Stražilovo" za knjige iz Brankovog kola
11. 08. 2021. u 09:09
NOVA KNjIGA PRIČA MIHAJLA PANTIĆA: U izdanju "Arhipelaga" pojavile se "Priče o piscima"
29. 06. 2021. u 15:28
DANAS JE DOBAR DAN ZA SRBIJU: Vučić se oglasio sa važnim vestima (FOTO)
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić nalazi se na putu za Pirot.
28. 03. 2024. u 12:05
EKSKLUZIVNO: Pogledajte šta policija radi u kući Dankine majke (VIDEO)
POLICIJA se trenutno nalazi u kući koja pripada porodici majke male Danke Ilić (2), koja je nestala pre dva dana upravo kod ove kuće u Banjskom polju kod Bora.
28. 03. 2024. u 12:06
NjEGOVO PONAŠANjE NAGOVESTILO KRAJ? Gde su Toni i Gaga poslednji put viđeni zajedno u javnosti
POSLE 25 godina braka, pevačica Dragan Mirković odlučila je da se razvede od svog supruga Tonija Bijelića.
26. 03. 2024. u 21:21
Komentari (0)