ZADUŽENI SMO MANJE OD RAZVIJENIJIH ZEMALJA: Javni dug Srbije iznosio 51,3 odsto BDP, a prosek EU - 91,4 odsto
JAVNI dug Srbije je na kraju septembra iznosio 35,5 milijardi evra, a njegov udeo u bruto domaćem proizvodu je 51,3 odsto. To je ispod granice Mastrihta od 60 odsto BDP i nivoa duga mnogo razvijenijih zemalja Evropske unije, gde je prosek 91,4 odsto ekonomske proizvodnje evrozone.
Foto: Tanjug
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov izjavio je juče da Srbija ima dovoljno visoke devizne rezerve da može da očuva stabilnost kursa, kao i da je nakon fiskalne konsolidacije javni budžet pod kontrolom.
- Nije da nismo zaduženi, ali nismo toliko zaduženi kao neke zemlje u regionu da treba da brinemo. Možemo biti relativno mirni, jer i ako se desi recesija, dodatno usporavanje u Evropi ili našim značajnim trgovinskim partnerima, svakako da će privredni rast u Srbiji dodatno oslabiti, ali nekih ozbiljnijih kriza koje bi destabilizovale kurs ili javne finansije ne treba očekivati - rekao je Altiparmakov na 10. BIZIT konferenciji u Beogradu.
Zaduženje Srbije na kraju septembra, prema podacima Uprave za javni dug Ministarstva finansija, u odnosu na kraj avgusta bio je veći za oko 250 miliona evra. Najviše smo dugovali kupcima evroobveznica i to 8,9 milijardi evra, slede dugovi za dugoročne dinarske hartije od vrednosti od 6,8 milijardi, dok je stranim vladama na ime kredita obaveza bila 3,4 milijarde evra. Kineskoj Eksport-import banci i poslovnim bankama se dugovalo po 2,5 milijarde evra.
Ilustracija V. N.
Da je Evropa pred novom dužničkom krizom potvrdili su i brojni ministri finansija država evrozone na dvodnevnoj konferenciji. Kako se čulo na tom skupu, 11 država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije su Grčka sa 171 odsto BDP i Italija sa 144 procenta. Nemačka i dalje nivo duga drži na 66 odsto. Stručnjake pored visokog javnog duga muči i to da do većeg smanjenja ne može bez bolnih rezova.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga, ali sam nivo možda i nije toliki problem, jer nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - ocenio je Nils Tigesen, penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora, za Dojče vele.
- Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica.
Dugoročni rast važan
DA bismo krenuli da dostižemo životni standard, pre svega zemalja u Istočnoj Evropi, pa onda i u evrozoni, važan je dugoročni rast. Važno je da imamo dugoročne stope rasta od četiri ili preko četiri odsto, i to ne u jednoj godini, nego u dužem nizu od par godina ili par decenija. Ali, ključne su i institucije, odnosno one moraju da budu jake i da omoguće vladavinu prava, kao i kvalitet obrazovanja i javne uprave i to je najveći izazov u Srbiji - kazao je Altiparmakov.
Preporučujemo
BEOGRADSKA BERZA IMALA MILIONSKI PROMET: Završila dan sa preko 145.780.000 dinara
25. 02. 2026. u 21:41
MOL I JANAF DOGOVORILI USLOVE: Sledi dugoročno testiranje kapaciteta na JANAF gasovodu
25. 02. 2026. u 21:27
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)