ZADUŽENI SMO MANJE OD RAZVIJENIJIH ZEMALJA: Javni dug Srbije iznosio 51,3 odsto BDP, a prosek EU - 91,4 odsto
JAVNI dug Srbije je na kraju septembra iznosio 35,5 milijardi evra, a njegov udeo u bruto domaćem proizvodu je 51,3 odsto. To je ispod granice Mastrihta od 60 odsto BDP i nivoa duga mnogo razvijenijih zemalja Evropske unije, gde je prosek 91,4 odsto ekonomske proizvodnje evrozone.
Foto: Tanjug
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov izjavio je juče da Srbija ima dovoljno visoke devizne rezerve da može da očuva stabilnost kursa, kao i da je nakon fiskalne konsolidacije javni budžet pod kontrolom.
- Nije da nismo zaduženi, ali nismo toliko zaduženi kao neke zemlje u regionu da treba da brinemo. Možemo biti relativno mirni, jer i ako se desi recesija, dodatno usporavanje u Evropi ili našim značajnim trgovinskim partnerima, svakako da će privredni rast u Srbiji dodatno oslabiti, ali nekih ozbiljnijih kriza koje bi destabilizovale kurs ili javne finansije ne treba očekivati - rekao je Altiparmakov na 10. BIZIT konferenciji u Beogradu.
Zaduženje Srbije na kraju septembra, prema podacima Uprave za javni dug Ministarstva finansija, u odnosu na kraj avgusta bio je veći za oko 250 miliona evra. Najviše smo dugovali kupcima evroobveznica i to 8,9 milijardi evra, slede dugovi za dugoročne dinarske hartije od vrednosti od 6,8 milijardi, dok je stranim vladama na ime kredita obaveza bila 3,4 milijarde evra. Kineskoj Eksport-import banci i poslovnim bankama se dugovalo po 2,5 milijarde evra.
Ilustracija V. N.
Da je Evropa pred novom dužničkom krizom potvrdili su i brojni ministri finansija država evrozone na dvodnevnoj konferenciji. Kako se čulo na tom skupu, 11 država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije su Grčka sa 171 odsto BDP i Italija sa 144 procenta. Nemačka i dalje nivo duga drži na 66 odsto. Stručnjake pored visokog javnog duga muči i to da do većeg smanjenja ne može bez bolnih rezova.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga, ali sam nivo možda i nije toliki problem, jer nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - ocenio je Nils Tigesen, penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora, za Dojče vele.
- Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica.
Dugoročni rast važan
DA bismo krenuli da dostižemo životni standard, pre svega zemalja u Istočnoj Evropi, pa onda i u evrozoni, važan je dugoročni rast. Važno je da imamo dugoročne stope rasta od četiri ili preko četiri odsto, i to ne u jednoj godini, nego u dužem nizu od par godina ili par decenija. Ali, ključne su i institucije, odnosno one moraju da budu jake i da omoguće vladavinu prava, kao i kvalitet obrazovanja i javne uprave i to je najveći izazov u Srbiji - kazao je Altiparmakov.
Preporučujemo
VELIKI PROJEKTI: Rusija planira 15 novih postrojenja za retke zemne metale
27. 01. 2026. u 22:45
OVO JE RAZLIKA IZMEĐU ORGANSKOG I VEŠTAČKOG PARADAJZA: Nikada vas više neće prevariti
27. 01. 2026. u 22:00
POSLOVI U VOĆNjAKU PRE KRETANjA VEGETACIJE: Evo šta sve treba da uradite
27. 01. 2026. u 21:58
ODGAJITE ŠARGAREPU BEZ GREŠKE: Tajne koje vam još niko nije otkrio
27. 01. 2026. u 21:35
VUČIĆEVO UPOZORENjE UDARNA VEST U RUSKIM MEDIJIMA: Evropa mora da shvati, Amerika se nikad više neće vratiti
IZJAVA predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj upozorava da Evropska unija mora da se suoči sa činjenicom da se Sjedinjene Američke Države nikada neće vratiti starom modelu odnosa sa Evropom, objavljena je kao udarna vest na naslovnoj strani svetskog izdanja ruskog portala Sputnjik, kao i na ruskoj agenciji RIA Novosti.
27. 01. 2026. u 07:44
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
GRAD NA RUBU PONORA: Klizišta odnela zemljište ispod kuća na Siciliji - snimci su JEZIVI (VIDEO/FOTO)
KATASTROFALNO nevreme koje je pogodilo jug Italije izazvalo je nezapamćenu štetu, a najkritičnije je na Siciliji, gde se u gradu Nišemiju urušio čak četiri kilometra dug deo litice. Zbog klizišta je više od hiljadu ljudi hitno evakuisano, jer je klizište bukvalno odnelo zemlju ispod kuća.
27. 01. 2026. u 11:26
Komentari (0)