INTERVJU Jorgovanka Tabaković: Naše zlato je najsigurnije u našoj kući, plemenitog metala imamo duplo više nego 2012.

Dušan STOJAKOVIĆ

07. 01. 2022. u 09:00

VAŽI za jednog od najpasioniranijih čitalaca na našoj javnoj sceni. Sa istim žarom s kojim čuva naše nacionalno blago, posvećena je vrhunskoj književnosti. Voli istorijske i filozofske teme, a u rukama su joj najčešće dela Seneke, Vila Djuranta, Roberta Herisa, Ive Andrića, Jovana Dučića... ali i nežni stihovi Mike Antića.

ИНТЕРВЈУ Јоргованка Табаковић: Наше злато је најсигурније у нашој кући, племенитог метала имамо дупло више него 2012.

Jorgovanka Tabalković / Arhiva

Ipak, za preteranu sentimentalnost u svom poslu ne nalazi mesto. Tiho i bez samohvalospeva brižno čuva i gomila naše novčane i zlatne rezerve. O kursu i stabilnosti dinara ne moramo da razmišljamo, jer o njemu brine vrsni ekonomista, koji i kada je stručna literatura u pitanju najviše ceni autore koji žive stvarnost, a ne samo teoriju. Zato najviše ceni dela bivšeg guvernera engleske centralne banke Mervina Kinga i Amerikanca libanskog porekla Nasima Taleba. To je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, koja je rado pristala na božićni intervju za "Novosti".

* Srbija je po prvi put sve zlatne rezerve vratila u zemlju. Zašto?

- Živimo u vremenu kada se mnoge stvari dešavaju prvi put, a reakcije su uvek uslovljene okolnostima. Čitav svet se u uslovima pandemije po prvi put suočio sa gotovo potpunim prekidom svih vidova saobraćaja u kojem nije bilo lako organizovati ni transport medicinske opreme, ni vraćanje naših ljudi iz inostranstva, ali ni dopremanje efektive za one koji su želeli da podignu deviznu štednju. I nikog se ne tiče "viša sila" - svi očekuju da država pokaže odgovornost, snagu, mudrost i da odgovori na sve izazove i potrebe. Zbog toga, kao i zbog pojačane globalne neizvesnosti, odlučili smo da dodatno povećamo sigurnost i dostupnost naših zlatnih rezervi. Zato je i sve zlato vraćeno tamo gde mu je mesto, u trezor vlasnika - države Srbije. To je bio odgovoran potez, ne potez nekoga ko predviđa pogoršanje odnosa, kako to neki pokušavaju da predstave. Isto onako kako je unapred i odgovorno bilo nabavljanje vakcina i respiratora. Kada niko o tome nije razmišljao, razmišljao je predsednik Vučić. Zato je dok su se drugi premišljali, Srbija delovala. Zato je bilo dovoljno respiratora, zato je dostupan "švedski sto" vakcina. Srbija, svedoci smo svi, ima sve bolju saradnju i sa EU i sa Velikom Britanijom i sa Švajcarskom i sa ostalim zemljama, ali se globalizacija pretvara u svoju suprotnost, izolaciju svakog od svakoga. Svet je u krizi počeo da se zatvara, vode se javne rasprave o deglobalizaciji, reglobalizaciji, "boljoj globalizaciji", a za to vreme se uspostavljaju nova ograničenja mnogih procesa i tokova. Zašto bi iko razmišljao o 750 miliona dolara vrednosti, koliko okvirno vredi 13 tona zlata kupljenog u inostranstvu i vraćenog u Srbiju (uključujući i tonu vraćenu iz Londona), i da li će neko pored ograničavanja kretanja ljudi, ograničiti i kretanje vrednosti.

* Kada je došlo do odluke da se znatno povećavaju naše zalihe ovog plemenitog metala?

- Povećanje deviznih rezervi koje je u značajnoj meri ostvareno kupovinom deviza na tržištu kako dinar ne bi jačao previše bilo je osnovni preduslov za odluku o kupovini zlata na međunarodnom tržištu. A savet predsednika Vučića o kupovini i uvećavanju rezervi zlata došao je u pravom trenutku. Zlato smo na međunarodnom tržištu kupovali u dva navrata: devet tona krajem 2019, a onda i tri tone krajem 2020. godine. Naše analize prilikom donošenja odluka o kupovini zlata zasnovane su na projekciji dugoročnih trendova i dodatnom jačanju sigurnosti našeg finansijskog sistema. Zlato je na dugi rok najznačajniji čuvar vrednosti i garant zaštite od inflatornih i drugih rizika, što je naročito važno u periodima krize i neizvesnosti. Na kraju 2021. godine NBS je raspolagala sa 37,3 tone zlata, i u odnosu na kraj 2012. količinski je više nego udvostručeno jer su tada bile 15,3 tone, a vrednost mu je utrostručena - sa 0,6 na 1,9 milijardi evra.

* Koliko je ovo bio vizionarski potez i koliko smo zaradili na rastu cene zlata?

- O tome koliko je to bio vizionarski potez najbolje govore prethodno navedeni podaci, ali i podatak da je 12 tona zlata kupljenog na međunarodnom tržištu u proseku plaćeno nešto ispod 1.600 dolara po unci. Poređenjem sa trenutnom cenom od oko 1.800 dolara lako se dolazi do zaključka da su devizne rezerve samo na osnovu ove odluke povećane za oko 78 miliona dolara. Na taj način smo povećali otpornost domaćeg finansijskog sistema na šokove iz međunarodnog okruženja, odnosno ojačali finansijsku stabilnost zemlje.

* Da li nastavljamo sa kupovinom i kakvi su nam planovi za budućnost kada je zlato u pitanju?

- Deviznim rezervama upravljamo vodeći računa o njihovoj sigurnosti i likvidnosti, da bismo blagovremeno i efikasno odgovorili na sve obaveze. Istovremeno, nastojimo da obezbedimo njihovu maksimalnu profitabilnost i na tim principima ćemo zasnivati i sve buduće odluke. Na domaćem tržištu redovno otkupljujemo zlatne poluge od kompanije "Srbija Ziđin koper" iz Bora - u mom mandatu kupljeno je na taj način više od 10 tona zlata. I u narednom periodu zlato ćemo prema ustaljenoj dinamici povećavati iz domaće proizvodnje, a prostora u određenoj meri ima i za kupovinu na međunarodnom tržištu.

Jorgovanka Tabalković / Arhiva

* Nezaobilazno pitanje je inflacija, cene na malo su posle godina stagnacije u drugoj polovini 2021. eksplodirale. Je li ovo trenutno ili trend? Šta nas očekuje u narednim godinama?

- Inflacija sa kojom se trenutno suočavamo jeste globalni fenomen i faktori koji utiču na njen rast u najvećoj meri dolaze iz međunarodnog okruženja. Svetska ekonomija se oporavlja posle pandemije. U mnogim privrednim granama tražnja je naglo povećana, dok ponuda nije uspevala da na taj porast odgovori. Sve to izazvalo je poremećaje u lancima snabdevanja, rast troškova i nestašice pojedinih ključnih proizvoda. Pored pandemije poslednjih nedelja na rast troškova proizvodnje utiče i energetska kriza u Evropi. Međutim, stabilna i niska bazna inflacija u Srbiji, odnosno deo inflacije na koju mere monetarne politike mogu da utiču, i usidrena inflaciona očekivanja potvrđuju da su pritisci na rast inflacije privremeni. Zbog toga smo uvereni da će inflacija u toku većeg dela naredne godine biti u padu, a najverovatnije će se sredinom godine vratiti u granice dozvoljenog odstupanja od cilja od tri plus-minus 1,5 odsto, gde bi trebalo da se zadrži i u srednjem roku.

* Ostaje li kurs dinara u odnosu na evro isti? Možemo li da branimo našu valutu?

- Relativna stabilnost kursa više od devet godina predstavlja snažno sidro koje doprinosi ostvarivanju brojnih ciljeva - cenovnoj i finansijskoj stabilnosti, povećanju izvesnosti poslovanja za privredu, kao i izvesnosti za građane kad donose odluke o štednji i potrošnji. Zbog toga za nas ta stabilnost nema alternativu. Naša zemlja je otvorena i integrisana u međunarodne ekonomske tokove, pa na deviznom tržištu ne deluju samo domaći faktori već i faktori iz međunarodnog okruženja. Međutim, postignuta makroekonomska stabilnost naše zemlje i poboljšani ekonomski pokazatelji znatno su povećali otpornost naše ekonomije, tako da je uticaj tih međunarodnih faktora ograničen. A o odbrambenom potencijalu svedoči i podatak da je od 2017. godine NBS na domaćem deviznom tržištu neto kupila oko 4,2 mlrd. evra čime su dodatno uvećane devizne rezerve naše zemlje.

* Bankarski sektor se ukrupnjava, šta to donosi našim građanima i privredi?

- Zahvaljujući regulativi i pažljivom nadzoru NBS ukrupnjavanjem bankarskog sektora u Srbiji nije smanjen kvalitet finansijskih usluga koje banke pružaju građanima i privredi. Naprotiv, to je doprinelo većoj efikasnosti i unapređenju kvaliteta proizvoda i usluga, kao i većoj otpornosti bankarskog sektora, a samim tim i očuvanju stabilnosti finansijskog sistema. Treba reći i da su promene vlasničke strukture banaka u prethodnom periodu uglavnom inicirale matične banke u skladu sa odlukama svojih akcionara kao posledicu globalnih procesa ukrupnjavanja.

REZULTATI, A NE IZGOVORI

* KAKO gledate na pohvale da ste jedan od najboljih guvernera NB poslednjih decenija?

- Ja sam funkciju guvernera prihvatila kao dužnost da radim dobre i korisne stvari za državu čiji je važan deo NBS i za građane koji ovu državu doživljavaju svojom. Za mene funkcija guvernera nije i nikada neće biti ni orden ni "fotelja". To je moj život. Moj životni princip je - uradila sam, a ne htela sam. Rezultati, a ne izgovori. Zato i na pohvale gledam kao na obavezu da nastavim postizanje dobrih rezultata. Kao što istorija beleži samo narode koji imaju istorijski kontinuitet, tako samo stalnost i istrajavanje u radu donose uspeh i razvoj. Predsednik Vučić me je predložio za ovu funkciju i želim da opravdam poverenje koje sam dobila, od njega i građana koji su glasali za njega.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

UKRAJINA POVLAČI RADIKALNI POTEZ: Ovo mnogi nisu očekivali, čak su i Rusi zbunjeni pred Olimpijske igre Pariz 2024