HTELI SU DA JE PRODAJU ZA 600.000 EVRA: Sve o slici i "Blagoveštanskom saboru" o kome govori ovo umetničko delo
U AKCIJI koju su izveli pripadnici SBPOK i švajcarske policije uhapšen je Slobodan Gajin i još nekoliko osumnjičenih, koji su pokušali da prodaju vrednu sliku "Blagoveštanski sabor" autora Vlaha Bukovca za 600.000 evra.
Blagoveštenski sabor (Muzej Vojvodine) / Foto (Wikiwand)
Sliku "Blagoveštanski sabor" naslikao je Vlaho Bukovac, a ovo delo je zagrebački trgovac Petar Nikolić umnožio kao litografiju i prodavao. Blagoveštenski sabor je bio sabor Srba u Austrijskom carstvu koji je održan 2. aprila 1861. na dan crkvenog praznika Blagoveštenje i okupio je najuglednije predstavnike Srba iz Ugarske.
Imao je 75 članova (25 crkvenih lica + 3 episkopa) koji su izabrani od svih Srba, jer nije bilo vremena da se utvđuje imovni cenzus.
Odlukom da dozvoli sabor političkog karaktera, bečki dvor je priznao Srbe kao poseban politički narod. To je izazvalo ohrabrenje među srpskim, ali i veliko negodovanje u mađarskim političkim krugovima. Austrijska kruna je ponovo primenila svoje "zlatno pravilo" da nagrada jednoj grupi podanika istovremeno predstavlja i kaznu za druge.
A, da ni Srbi ne bi taj postupak doživeli kao veliku milost, car je prisustvo saboru ograničio na srpske predstavnike iz dotadašnjeg Vojvodstva Srbije, izuzimajući oblast Vojnu granicu.
Blagoveštenski sabor okupio je najuglednije predstavnike Srba iz Ugarske. Imao je 75 izabranih predstavnika, među kojima 25 sveštenika na čelu sa trojicom episkopa. U Novom Sadu, Velikom Bečkereku i Vršcu birana su po dva poslanika za sabor, a u Somboru i Kikindi po tri. Svaki srez je davao po jednog poslanika na 500 birača, a opštine sa manje birača mogle su da biraju po jednog poslanika.
Za poslanika je mogao da se kandiduje svaki Srbin, austrijski državljanin, koji je imao minimum 30 godina i sva građanska prava. Pored Majske skupštine ovo je jedini srpski sabor na području Habzburške monarhije na kome se iskristalisala elita srpske inteligencije tog vremena. Sabor je imao konzervativno-klerikalni karakter u kojem je veliku ulogu imala crkvena jerarhija. Upravo na tom zasedanju oni su se prvi put sukobili sa liberalnim težnjama građanskih političara.
Liberalnu grupu koja se zalagala za ustavni put uz pomoć Ugarskog sabora sa Miletićem na čelu činili su - Đorđe Radak, Jovan Đorđević, Jovan Živković, prota Đorđe Branković (kasnije će postati patrijarh Georgije) i nekoliko plemića.
Umerenjačku, srednju struju koja je zagovarala oslonac na Beč i sjedinjavanje sa Trojednom kraljevinom a zatim zajedničke pregovore sa Ugarskom, predvodili su Đorđe Stratimirović i Jovan Subotić. Najveći broj glasova dobila je Rajačićeva konzervativna opcija.
Bez obzira na idejna i ideološka razmimoilaženja, Blagoveštanski sabor je u zajedničkim zaključcima, u 16 tačaka, izneo zahtev za Srpskom Vojvodinom, zasebnom teritorijom koja bi zahvatala čitav Srem (Rumski, Iločki i Vukovarski srez), Bačku, Banat i Vojnu granicu na čelu sa vojvodom, sa srpskim grbom i zastavom, političkom i sudskom upravom.
PO OKONČANjU Blagoveštenskog sabora austrijski car je srpskoj delegaciji predvođenoj Rajačićem obećao da će ispuniti sve srpske zahteve. Time je, zapravo, pripretio Mađarima da prema Beču budu popustljiviji. Obećanje dato Srbima, međutim, nikada nije ispunio. Taj njegov postupak otegao je unedogled rešavanje srpskog pitanja u Ugarskoj. Uprkos tome, istoričari su saglasni da Blagoveštenski sabor, treći sabor Srba posle Temišvarskog (1790) i Majske skupštine (1848), zauzima posebno mesto jer je veoma snažno uticao na razvoj političke misli Srba u Ugarskoj.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
MILEO AUTO-PUTEM: Policajci bili u čudu kad su videli KO je za volanom (VIDEO/FOTO)
KADA su zbog spore vožnje na auto-putu zaustavili automobil marke Dodž, policajci iz Ogdena u američkoj saveznoj državi Juta, pomislili su da je vozaču pozlilo.
22. 03. 2026. u 22:25
Komentari (0)