FELJTON - HOTEL "KLERIDŽ" ULAZI U SASTAV JUGOSLAVIJE: Na krštenju prestolonaslednika Aleksandra kum je bio engleski kralj DŽordž VI

Jevđa A. Jevđević

17. 09. 2023. u 18:00

GODINA 1945. bila je mračno i teško vreme za mene, zamagljeno stalnim političkim brigama i jedina svetla tačka bilo je rođenje mo­ga sina - sećao se kralj Petar.

ФЕЉТОН - ХОТЕЛ КЛЕРИЏ УЛАЗИ У САСТАВ ЈУГОСЛАВИЈЕ: На крштењу престолонаследника Александра кум је био енглески краљ Џорџ VI

Venčanje kralja Petra i i kraljice Aleksandre, Foto Vikipedija

Nasuprot pričama da se svadbe ne prave u toku rata, go­vori i stari narodni običaj da se Srbi baš žene pri polasku u rat da bi u slučaju pogibije ostavili potomstvo. A kralj Petar je svoju ženidbu pove­zivao upravo sa namerom da se vrati u zemlju i da direktno učestvuje u borbenim dejstvi­ma. Kralj je želeo da obezbedi produženje svoje dinastije, a za to je bilo potrebno zvanič­no venčanje. Zahvaljujući svojoj upornosti kralj Petar je uspeo u svojoj nameri da se venča. Da to nije učinio onda teško da bi to uradio u posleratnim za njega turobnim vremenima i pitanje je da li bi uopšte iza sebe ostavio naslednika.

Prestolonaslednik Alek­sandar, njegov jedini sin rođen je 17. jula 1945. godine. Kako to pravila nalažu formira­na je posebna komisija koja je izabrana da prisustvuje i pro­veri rođenje naslednika pre­stola. U tom cilju i hotelski apartman u hotelu „Kleridž“ je proglašen jugoslovenskom teritorijom. Ubrzo posle ro­đenja Firmilijan Ocokoljić, koji je zamenjivao srpskog pra­voslavnog sveštenika u Lon­donu, došao je i po starom srpskom običaju blagoslovio prestolonaslednika i dao mu privremeno ime Petar. Zname­nje je stari običaj da se očita molitva nad detetom i da se da privremeno ime do krštenja.

Povodom ovog srećnog doga­đaja stiglo je mnogo čestitki pa i čestitka namesništva u Beogradu.

KRŠTENjE je obavljeno 24. oktobra po svim propisima Srpske pravoslavne crkve, a sam obred krštenja je ivr­šio lično patrijarh srpski Gavrilo. Po ustaljenom obi­čaju u dinastiji Karađorđe­vić mali prestolonaslednik je dobio ime Aleksandar po svom dedi kralju Aleksandru I Ujedinitelju i po čukundedi knezu Aleksandru Karađorđe­vom sinu. Kum je bio engleski kralj Džordž VI koji je držao dete do pogružavanja a onda ga je predao svojoj starijoj ćerci Elizabeti budućoj kra­ljici Ujedinjenog Kraljevstva. Krštenju je prisustvovao i vladika žički Nikolaj Veli­mirović.

U novembru 1945, kralj Pe­tar je prodao kuću u Egamu i preselio se da bi uštedeli novac u Aper Grouvner Strit, a nekadašnju Ambasadu je ko­ristio skoro svakodnevno kao kancelariju. Vreme je provo­dio u uzaludnoj borbi da ne­kako zadrži presto. Napisao je veliki broj pisama najzna­čajnijim državnicima u Bri­taniji, Americi. Predsednik Truman, Bevin, Atli i gene­ral Maršal učtivo su odgovo­rili da će uzeti u razmatranje kraljeve navode.

PRVA kriza u privremenoj vladi javila se 18. avgusta kad je potpredsednik vlade Milan Grol, jedini ugledni politi­čar iz Srbije koji je bio u vla­di, podeneo ostavku. Osećao je odgovornost za nasilja koja je vlada činila prema građani­ma Srbije. Krenula je kampa­nja protiv njega. Prećeno mu je smrću i prikazivan je kao najveći reakcionar. Novine njegove Demokratske stranke su javno spaljivane a jedna od najčešćih parola protiv njega bila je „Grola i Peru, na ban­deru“.

U razgovoru sa britanskim ambasadorom, Grol je izneo zašto su demokratski i fer izbori nemogući: isključeno je oko 25 % birača sa birač­kih spiskova, falsifikova­nje kandidatskih lista, teror protiv opozicionih bira­ča koje vrše policija (oko 250.000 pripadnika milici­je) i vojska, kontrola od stra­ne režima svih izbornih rad­nji od biračkih spiskova do obrazovanja biračkih odbora.

Titovom režimu zadat je udarac kad su početkom okto­bra podneli ostavke hrvatski ministri Šubašić i Šutej. Šubašićeva ostavka je teško pala Titu pošto je on bio je­dan od potpisnika sporazuma Tito – Šubašić na kome je po­čivao privremeni poredak do izbora. Šubašić je od aktuel­ne vlasti optužen za učešće u međunarodnoj zaveri.

Iako su velike sile i zva­ničnici britanske i ame­ričke administracije bili upućeni u sve što se dešava i bili garanti sporazuma Tito – Šubašić, iako su videli da je sporazum mrtav, nisu ni pomi­šljali na nikakvo mešanje u unutrašnje stvari Jugoslavije niti na vojnu intervenciju.

IZBORI u Jugoslaviji odr­žani su 11. novembra 1945. godine bila je farsa koju su dobro osmislili u rukovod­stvu komunističke partije. I pored terora i pritisaka sva­ke vrste ipak je i pored velike propagande za izbore bio ve­liki broj apstinenata i onih koji su glasali u kutiju bez li­ste. U Srbiji je izlaznost bila najmanja, 77%, a u kutiju bez liste glasalo je 11% .

Kralju Petru nije dozvoljeno da izda proklamaciju povodom održanih izbora sa teritorije Velike Britanije već je otišao u Veneciju i odatle objavio proklamaciju . U svojoj proklamaciji povodom nelegalnih izvora obavestio je slobodni svet da: „Rezultati upravo za­vršenih izbora ne mogu ni na koji način da uvere bilo koga da je volja naroda proverena i slobodno izražena....

U Jugoslaviji vlada tiranija koja nije vredna velike pobede Saveznika. Uveden je totali­tarni režim, mrzak moralnoj uzvišenosti i hrišćanskim tradicijama jugoslovenskog naroda. Šokiran sam kada se osvrnem na stradanja svog na­roda koji je izložen nemilo­srdnom nasilju, bez slobode i pravde. Duboko sam ožalošćen što moji odani oficiri, pod­oficiri, ljudi i građani, iako oslobođeni iz nemačkog zaro­bljeništva, ne mogu da se vrate svojim porodicama, pošto ne žele da padnu kao žrtve rop­stva unutar zemlje... “

NEPOSREDNO pre progla­šenja Republike Jugoslavije i raspuštanja namesništva, kralj je posetio Savet oslo­bođenih ratnih zarobljenika koji su odbili da se vrate u zemlju.

Posetio je i logore u Osnabriku u Britanskoj zoni Nemačke gde je bilo oko 30.000 zarobljenika i Forde gde su bili većeninom oficiri i priličan broj generala. U svojim memoarima kaže: „Bio sam veoma zauzet, pomažući jugoslovenskim ratnim zarobljenicima, beguncima iz za­robljeništva i drugima iz ne­mačkih zarobljeničkih logora, rasutih po Evropi, da se nase­le u zemlje u kojima su mogli da osiguraju sredstva za život.... Svi su odbili da se vrate u svo­ju zemlju, pošto nisu mogli da žive u komunističkom reži­mu i pošto su još uvek bili odani monarhiji. Ovi ljudi su se nadali da će im Saveznici uskoro dati oružje i opremu da se bore protiv Tita. Gorko su se razočarali kada se ništa nije dogodilo. Bio sam duboko svestan svojih odgovornosti prema ovim vernim podanici­ma, koji su bili izgnani dale­ko od svojih kuća i porodica zbog svojih velikih ideja.“

SVIMA je bilo jasno da se na kralja Petra vrši nečuveni pritisak da prepusti vlast. Vodeća novina u zemlji „Poli­tika“ i u svom uvodniku koji je potpisao Vladislav Ribnikar preko cele naslovne strane objavljuje tekst „Živela Fe­derativna Narodna Republika Jugoslavije“ u njemu kaže: “ Danas je Petar Karađorđević središte oko koga su se oku­pili svi neprijatelji naroda, naša najcrnja reakcija, preo­stali fašistički zločinci, četnici i ustaše koji su se razbežali po inostranstvu“.

PROGLAŠENjE REPUBLIKE

TITO je najzad legalizovao svoju vlast 29. novembra 1945. Ustavo­tvorna skupština proglasila je Republiku i ukinula monarhiju a kralju Petru II sa celom dina­stijom oduzela sva prava koja su im kao dinastiji pripadala. Ovaj skupštinsku saziv koji je inače održan tačno na drugu godišnjicu zasedanja Avnoja, je potvrdio odluke donete u Jajcu.

SUTRA: PRESUDA GORSKOM GENERALU DONETA PRE POČETKA SUĐENjA

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ĐOKOVIĆ MU NIJE PRVI NA LISTI: Evo šta je Andrej Rubljov rekao nakon što je izbacio Alkaraza u Madridu