Više ne razumem svoju domovinu u kojoj se slave ratni zločinci

BERLIN - Nemački Zidojče cajtung objavio je kolumnu autorke hrvatskog porekla Marije Latković, koja piše da nakon presude hercegovačkoj šestorki "više ne razume svoju domovinu" u kojoj se slave ratni zločinci, a povodom odavanja pošte Slobodanu Praljku, koji je nedavno u haškom tribunalu osuđen za ratni zločin u BiH.

List ističe da se Latković kao ćerka hrvatskih iseljenika i gastarbajtera u Nemačkoj "uvek osećala kao kod kuće obe zemlje", ali da se sada oseća otuđeno od današnje Hrvatske.

Latković piše da je prvi put saznala za Slobodana Praljka 1993. godine, kada je kao 13-godišnja devojčica videla njegov snimk na TV-u.

"Stajao je na jednom tenku, držao u ruci kalašnjikov i pozivao svoje trupe u boj." Iznenađena je, kaže, što Praljka nakon haške presude i njegova samoubistva ljudi u Hrvatskoj "stilizuju u mučenika", uključujući i premijera Andreja Plenkovića koji je govorio o dubokoj nemoralnosti presude.

Ukazuje na pisanje hrvatskih medija koji stalno ponavljaju da su "srpske trupe u Bosni i Hercegovini počinile mnogo više zločina nego hrvatske" i dodaje da je ovu argumentaciju čula i pročitala već bezbroj puta.

" Ne vidim kako bi ta računica trebalo da promeni nečiju individualnu odgovornost za zločine i krivicu Slobodana Praljka ili bilo kojeg hrvatskog osuđenika za ratne zločine", navela je prisećajući se da je prošle godine, kada se vraćala s tradicionalnog letovanja u Hrvatskoj i poseta rodbini, prvi put osetila u sebi, kako kaže, jednu prazninu kada je reč o domovini svojih roditelja.

"Sloboda za kojom su Hrvati žudeli otcepljujući se od Jugoslavije sada je postala pretnja", navela je Latković uz napomenu da se danas u Hrvatskoj teško može slobodno razgovarati o ratu 1991.-1995.

Primećuje da u Hrvatskoj vlada veliko siromaštvo i besperspektivnost i da se ljudi okreću istoriji, čemu, kako navodi, podsticaj daju i konzervativci i desničari, koji promovišu stav da se "treba držati tradicije, negovati zajedništvo, na odstojanju držati one koji misle drugačije, homoseksualce i strance" i "onda nam niko ništa ne može".

Imala je, kaže, idealizovanu sliku Hrvatske, koju su ozbiljno poljuljale reakcije na presudu Slobodanu Praljku.

Naročito joj je zasmetalo likovanje što je mostarski Stari most proglašen legitimnom vojnom metom, pa je Praljak oslobođen tog dela optužnice, iako je utvrđeno da je naredio rušenje.

Jer, kako dodaje, Stari most u Mostaru za nju je simbol povezivanja različitih kultura i suživota i drago joj je što je posle rata obnovljen.

"Više nije isti, ali i dalje stoji. Ta misao me je utešila", napisala je Latković u kolumni, koju su preneli gotovo svi značajniji mediji u regionu.