Poreske obaveze preduzetnika u Srbiji veće nego u Nemačkoj
05. 10. 2017. u 23:07
Kao glavni razlog gotovo dve trećine ispitanika u istraživanjima NALED-a navodi visoki porez i doprinose na zarade i u skladu s tim 43 odsto privrednika vidi izbegavanje ovih obaveza kao najzastupljeniji oblik sive ekonomije.
Poreska uprava.foto Z.Jovanović
Kao glavni razlog gotovo dve trećine ispitanika u istraživanjima NALED-a navodi visoki porez i doprinose na zarade i u skladu s tim 43 odsto privrednika vidi izbegavanje ovih obaveza kao najzastupljeniji oblik sive ekonomije.
Pročitajte još: Već u julu naplatili porez kao za celu 2017.
Analiza poreskog i neporeskog opterećenja početnika u poslovanju, koju je uradio NALED u saradnji s Fakultetom političkih nauka, pokazala je kroz simulaciju uporedivih primera da preduzetnik koji vodi poslovne knjige i sebi isplaćuje minimalnu zaradu, u Srbiji mora za porez i doprinose da izdvoji čak 44,22 odsto ukupnih prihoda, u Hrvatskoj 25 odsto, u Mađarskoj od 25 do 35 odsto, a u Nemačkoj čak upola manje, 21,13 odsto.
Iako se u našoj zemlji preduzetnici dominantno opredeljuju da porez plaćaju paušalno, oni su i u tom slučaju izloženi visokim troškovima.
Pročitajte još: Porez na kvadrate "skočio" u Beogradu
Vlasnik frizerskog salona, recimo, godišnje će na ime paušalnog poreza platiti od 145.000 do 250.000 dinara u zavisnosti od opštine u kojoj posluje, a vlasnik IT firme od 235.000 do gotovo 400.000 dinara, čak i da ništa ne prihoduju.
"U skladu sa preporukom NALED-a, Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije predviđa kao jednu od 108 mera i aktivnosti uvođenje poreskog oslobođenja u prvoj godini poslovanja za mlade i nezaposlene na evidenciji NSZ", kaže predsednik Saveza za fer konkurenciju NALED-a i predsednik UO Sosijete Ženeral banke u Srbiji Goran Pitić.
Dodaje da NALED očekuje od Vlade i Ministarstva finansija da sprovedu tu meru do kraja 2017. u skladu sa usvojenim planom, "jer ukoliko želimo da stimulišemo preduzetništvo, dobrovoljno poštovanje propisa i prelazak u legalne tokove neophodno je da uvedemo podsticaje u ovoj oblasti".
foto N.Fifić

Podsticajne mere posebno su važne za razvoj preduzetništva među mladima kod kojih je stopa nezaposlenosti na kraju 2016. bila 31,3 odsto i gotovo tri puta viša od opšte stope, navodi se u medijskom biltenu NALED-a, te konstatuje da u poređenju sa zemljama EU Srbija ima četvrtu najvišu stopu nezaposlenosti mladih.
Uz to, konstatuje se da je samozapošljavanje mladih u Srbiji retka pojava, tek 7,8 odsto ima status poslodavca ili su zaposleni u porodičnoj firmi, a više od 60 odsto nema ni želju da pokrene biznis.
NALED će, a u vezi s ovom temom, 10. oktobra u prostorijama Ekonomskog instituta i uz podršku Nemačke razvojne saradnje, javnosti predstaviti uporednu analizu poreskog i neporeskog opterećenja početnika u poslovanju, kao i preporuke za uvođenje poreskog oslobođenja u prvoj godini poslovanja.
Saša
06.10.2017. 01:55
Parafiskalni nameti! Njh pola treba ukinuti a drugu polovinu prepoloviti! Inače OBAVEZATI jedinice lokalne samo uprave da do dinare prikažu (realno) SVE prihode i prilive i za svaki dinar koji je posle potrošen gde i zašto. Primer su razno razne ekološke takse prema kojima bi trebalo da imamo brazilske šume a koliko se tu plaća novac na "volšeban" način neko troši po nahođenju! Opštine i gradovi da IZDAJU RAČUNE ZA SVAKI POTROŠENI DINAR!
To je dokaz vise da politicari po Beogradu jos drze neku vrstu komunizma i socijalizma koji utezava normalan zivot privredi.
Komentari (2)