140.000 suđenja traje bar deceniju
24. 11. 2017. u 20:02
Statistika Vrhovnog kasacionog suda pokazuje koliko je predmeta koji dugo čekaju na red. Problematične su deobe bračne imovine i osporavanje doživotnog izdržavanja
MALO više od 140.000 predmeta starijih od 10 godina i dalje čeka da dođe na red u osnovnim, višim, apelacionim, privrednim i upravnim sudovima i u Vrhovnom kasacionom sudu. To pokazuje najnovija statistika VKS. A takođe pokazuje i da su sudije u poslednje tri i po godine rešile oko dva miliona starih predmeta.
Najveći broj rešen je prošle godine, kada su javni izvršitelji preuzeli veliki broj izvršenja koja su decenijama stajala u fiokama. Ljudi koje je trebalo uvesti u posed njive ili komunalna preduzeća koja dugo nisu mogla da naplate dug imali su u rukama pravosnažne izvršne presude s kojima nisu mogli ništa. Izvršenja su tekla sporo i "pumpala" neažurnost srpskog pravosuđa. Deo tih muka rešen je izmenama Zakona o izvršnom postupku, ali mnogo predmeta i dalje čeka.
- Prioritet u radu sudova je efikasnost u postupanju kroz ubrzavanje sudskih postupaka i smanjenje broja starih predmeta - kaže, za "Novosti", Dragomir Milojević, predsednik Vrhovnog kasacionog suda. On je uveren da će aktivan rad sudija i sudskog osoblja doprineti efikasnijem pravosudnom sistemu i podizanju nivoa ostvarenih osnovnih ljudskih prava:
- Nedopustivo je da imamo ijedan predmet stariji od 10 godina u sudu, a devetomesečni izveštaj o radu pokazuje da ih u prvostepenoj materiji osnovnih i viših sudova ima u krivičnoj materiji 530, u parničnoj 1.210, u P1 (radnim sporovima) 265 i u P2 (porodičnim sporovima) tri.
Takođe, konstatuje da je, uprkos pomacima, ostalo još nerešenih izvršnih predmeta, pa su zato neophodne zakonske izmene.
- Rezultati rada sudova bili bi još bolji ako bi čitav sistem sudstva bio zaokružen i potrebni resursi popunjeni, ako bi bila obezbeđena finansijska nezavisnost i sudsko osoblje izuzeto iz sistema uprave - kaže Milojević.
U advokaturi kažu da parnice traju i do tri puta duže nego krivični postupci. Prema rečima advokata Petra Stojkova, najduže traju sporovi oko deobe imovine, i to posebno utvrđivanje prava svojine prilikom deobe bračne tekovine.
- Izuzetno dugo traju i osporavanja ugovora o doživotnom izdržavanju. Ali i najjednostavniji predmet može da traje neprimereno dugo ako je sudija nevičan, i obrnuto - kaže Stojkov.
Predsednik AK Beograda Jugoslav Tintor dodaje da je logično da su parnice duže jer se godišnje ne zakaže više od tri ročišta, dok su glavni pretresi u krivičnim postupcima mnogo češći.
- Prema praksi Evropskog suda, suđenje u razumnom roku kad je u pitanju krivica ne može biti duže od šest godina, i to se ovde mahom poštuje - kaže Tintor.
k63
24.11.2017. 20:54
Pitajte g. Milojevica, kakva je to pravda kada vam radni spor traje 16. godina. Pitam se dali cu doziveti kraj spora. Na koji nacin moze da se nadoknadi zivot jedne porodice za sve ove godine.
Nista novo. Ja sam pre 8 godina pustio tuzbu gde trazim da sud ustanovi ucesce mog ortaka u gradnji zajednickog objekta kaoi dobit na osnovu ucesa u isti. Dosad su promenjene 4 sudije zadnje 2 godine nije odrzano nijedno rociste jer se stalno odlazu a nova zakazuju na 4 do 6 meseci, a to iz razloga jer je tuzena nacelnica u jednoj gradskoj opstini i zavrsila je pravni fakultet tako da sam je video kad se ljubi sa sudijom u hodniku suda.
@Dragan Nis - to je ono sto ste videli a tek sto niste ?! uzas !
mnogo toga je nedopustivo pa se desava,najteze kradje drzavne imovine se odugovlace da bi zastarele.sudijama ne bih dala plate dok ne rese u odredjenom roku sve predmete
Ostavinska rasprava od 1999. Velika imovina u pitanju, testament overen i deponovan u sudu. Drugi naslednici koji sve ovo vreme koriste imovinu se jednostavno ne pojavljuju. Zakazuju nam 2 puta godisnje.
Komentari (6)