AUTORSKI TEKST Aleksandar Bocan-Harčenko: Zapad cinično falsifikuje istoriju
KAO što se zna, 3. novembra ove godine je Treći komitet Generalne skupštine Ujedinjenih nacija usvojio ruski nacrt rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih tipova prakse, koji doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netrpeljivosti.
Foto D. Milovanović
U bliskoj budućnosti - do kraja godine - dokument će biti razmotren na plenarnoj sednici Generalne skupštine UN.
Aktuelnost ovog nacrta, nažalost, potvrđuje se činjenicom da cinična kampanja falsifikovanja istorije i preoblikovanja javne svesti iz godine u godinu samo dobija na zamahu (pre neki dan je rusko Ministarstvo inostranih poslova objavilo godišnji tematski izveštaj, koji detaljno opisuje tešku situaciju u ovoj oblasti). Štaviše, ove godine je svet bio svedok događaja bez presedana - javnog odavanja počasti ukrajinskom nacisti, bivšem dobrovoljcu SS divizije "Galicija", u kanadskom parlamentu.
Rezolucija koju je predložila Rusija - i krug kosponzora iz svih regiona sveta - ima za cilj da usmeri zemlje ka zajedničkom suprotstavljanju širenju opasnih ideja o superiornosti jednih nacija nad drugima, što je dovelo do katastrofe Drugog svetskog rata. Da sačuva uspomenu na grandioznu pobedu zemalja antihitlerovske koalicije nad okrutnim neprijateljem, koja je spasla narode Evrope i celog sveta od istrebljenja i ropstva - zahvaljujući tome je stvorena arhitektura Ujedinjenih nacija i savremeni sistem obezbeđenja ljudskih prava.
Prilikom razmatranja ruske inicijative, otkriva se pravi odnos država prema ovim najvažnijim zadacima. Ogromna većina zemalja, članica svetske Organizacije - uključujući i Srbiju - tradicionalno podržava nacrt. Države tzv. kolektivnog Zapada, koje su u manjini, 2022. i 2023. godine istupaju protiv, nastavljajući sa revizijom rezultata Drugog svetskog rata, koji su utvrđeni u Povelji UN, Povelji i presudi Nirnberškog tribunala, kao i presudi Međunarodnog vojnog suda za Daleki istok.
Značajnu zabrinutost izaziva negativan stav nekadašnjih prestonica Osovine - Berlina, Rima i Tokija, koji dovodi u sumnju iskrenost njihovih izjava o tome da su svesni svoje krivice za otpočinjanje najkrvavijeg sukoba u istoriji čovečanstva, kao i tvrdnji o pokajanju za počinjena zverstva. S obzirom na to, da primetimo, preuranjeno je raspravljati o mogućnosti isključivanja iz Povelje UN formulacija o "neprijateljskim državama".
Uvereni smo da se ovde u Srbiji naša osećanja razumeju i dele. Srpski narod je na svojim ramenima poneo teret Drugog svetskog rata, po cenu ogromnih žrtava i gubitaka. Stradao je od brutalne NATO agresije 1999. (u koju su bile direktno uključene Nemačka i Italija). Suočio se sa pokušajima albanskih radikala na Kosovu da veličaju nacističke saradnike (da se setimo, između ostalog, projekta obnove kuće kolaboracioniste Džafera Deve u Kosovskoj Mitrovici), prezrivim odnosom zapadnih pokrovitelja Prištine prema sećanju na srpske junake pale u bitkama Prvog svetskog rata (najnoviji primer je varvarsko skrnavljenje spomen-obeležja na pravoslavnom groblju u Prištini na inicijativu tzv. ambasadora Francuske i Nemačke).
Želimo da uverimo srpsku javnost da ovakvi revizionistički pristupi Zapada neće ostati bez adekvatnog odgovora. Kao stalna članica SB UN, svesna svoje posebne uloge u održavanju međunarodnog mira i bezbednosti, Rusija će uzeti u obzir rezultate glasanja o rezoluciji o borbi protiv glorifikacije nacizma prilikom razmatranja kandidatura za nove članove SB UN, u kontekstu rasprava o njegovom proširenju.
Preporučujemo
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)