IZVOZ JUNADI UMESTO BEBI BIFA: Naša zemlja od početka godine plasirala 3.500 tona bifteka u Tursku

J. Subin

30. 11. 2020. u 09:40

OD početka godine Srbija je u Tursku izvezla oko 3.500 tona bebi bifa. U Evropsku uniju otišlo je svega 100 tona, iako je naša kvota gotovo 7.000 tona, ovog najkvalitetnijeg mesa.

ИЗВОЗ ЈУНАДИ УМЕСТО БЕБИ БИФА: Наша земља од почетка године пласирала 3.500 тона бифтека у Турску

Foto promo

Ali, na tržištu Srbije i dalje postoji između 3.000 i 4.000 junadi "viška". Država je nekoliko puta, tokom ove godine, kroz robnu razmenu, otkupljivala junad, u zamenu za merkantilni kukuruz. Deo stočara je uspeo da zameni svoja grla, ali je obećani veliki izvoz još mrtvo slovo na papiru.

Kako nam je ispričao Nenad Budimović, sekretar za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije, sa Turskom je izvoz uvek neizvestan, oni to čas obustave, pa onda aktiviraju. To zavisi od kursa lire, ali i političke situacije.

- Prošle godine merama Vlade Srbije došlo je do toga da su podsticaji povećani za utovljenu junad i umatičena grla, pa se stočarima isplatilo da gaje - govori Budimović.

- Država ih je podstakla, jer imamo dobar aranžman na papiru, međutim, realizacija nije.

PODSTICAJI

POSTOJI predlog da država da podsticaje za izvoz. Bez obzira na to što EU ne dozvoljava ovakvu podršku, trebalo bi da im se potez detaljno argumentuje, smatra Budimović.

- Svi imaju cilj da se odvija biznis, a samo je EU nedavno odvojila tri milijarde evra za pomoć svojim farmerima - kaže naš sagovornik. - I to je dozvoljeno, a mi da gradimo našu poziciju - ne. Jesmo mi kandidati za EU, ali niko ne želi osiromašenu zemlju.

Za EU imamo veliku kvotu, ali je otišlo samo 100 tona. Izgubili smo trgovce u Italiji i Grčkoj i nismo konkurentni. Nekada smo mnogo izvozili meso u Grčku, sada više ne.

Srbija izvozi više žive životinje. Tako smo izvezli gotovo 10.000 komada junadi, što je za nekih 30 odsto više nego prošle godine, objašnjava Budimović. I to najviše u zemlje CEFTA. Bilo je oko 600 komada za Liban, ali junad iz Srbije najviše uzima Bosna i Hercegovina.

- June se tovi godinu dana, a naša hrana je skuplja u odnosu na onu koja se daje u zemljama EU - objašnjava Budimović. - U Srbiji se ne koristi genetski modifikovana hrana. Kina, EU, Turska, pa i Rusija, jesu zemlje gde bismo mogli da izvozimo. U Kinu idu neke zanemarljive količine, preko Hongkonga. Ni to nam ne bi bilo daleko, kada bi se radilo u kontinuitetu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CIRKULARNI GRADOVI: Prilika za lepšu budućnost