ZASIJAO HRAM ISTORIJE U KRUPNJU: Prota Aleksandar Đurđev verni čuvar prošlosti ovog kraja (FOTO)

В. Митрић

16. 02. 2021. u 08:56

MUZEJ u Krupnju, sa više pod 3000 eksponata, smeštenih u nekoliko prostranih prostorija u prizemlju kuće ovdašnjeg protojereja stavrofora Aleksandra Đurđeva, koji je je idejni tvorac i obližnjeg Dobropotočkog duhovnog i muzejskog kompleksa, povodom Dana državnosti, Sretenja Gospodnjeg, zasijao je u još boljem sjaju.

ЗАСИЈАО ХРАМ ИСТОРИЈЕ У КРУПЊУ: Прота Александар Ђурђев верни чувар прошлости овог краја (ФОТО)

Foto: V. Mitrić

Eksponati su marljivom rukom sveštenika Đurđeva i njegovih ukućana, još bolje raspoređeni, još su vidljiviji za posetioce, a uključena je i specijalna muzejska rasveta. Posetioci sada lakše i jednostavnije mogu da vide ovde minula vremena Rađevine i Krupnja od Rima, srednjeg veka, pa do doba Prvog i Drugog svetskog rata.

Muzejska bogata zbirka obuhvatila je obe srpske dinastije, Karađorđeviće i Obrenoviće, priređene sobe u kojima su spavali kada su dolazili u Rađevinu, tu su narodne nošnje ovog kraja, kako kaže prota Đurđev, "identične onima u susednom Jadru, zavičaju Vuka Karadžića".

Mogu da se vide i zanimljive srpske uniforme, mnogobrojni drevni predmeti, od domaćinskih do tehničkih, razna dokumenta, kabinet predsednika Krupnja od pre više do 120 godina... 

- I danas je potresno kad se vide dokumenta našeg spaljenog grada u Drugom svetskom ratu o čemu, pored ostalog, svedoči i posmrtnica - kaže Zoran Marković iz Loznice, poreklom Rađevac, veliki poštovalac muzeja i onoga što radi prota Đurđev.

Ovde je, kao retko gde, predstavljaen i Ravnogorski pokret, kao i svedočanstva da su, u početku Drugog svetskog rata, četnici i partizani bili zajedno. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Nova oprema za školu, bolji uslovi za talente: Fondacija Mozzart verna podrška obrazovanju