SRPSKIM OPŠTINAMA U FEDERACIJI NI MARKE ZA PROJEKTE: Ministarstvo za ljudska prava i izbeglice u SM BiH precrtalo srpske povratnike

Srđan Mišljenović

30. 03. 2024. u 05:00

SRPSKE povratničke opštine u Federaciji BiH ostale su bez sredstava Ministarstva za ljudska prava i izbeglice u Savetu ministara (SM) BiH. Novac za obnovu putne infrastrukture, komunalne projekte i elektrifikaciju u opštinam FBiH je deljen šakom i kapom, ali za opštine Drvar, Glamoč, Grahovo i Bosanski Petrovac, gde su Srbi većina, nije izdvojena nijedna marka.

СРПСКИМ ОПШТИНАМА У ФЕДЕРАЦИЈИ  НИ МАРКЕ ЗА ПРОЈЕКТЕ: Министарство за људска права и избеглице у СМ БиХ прецртало српске повратнике

FOTO: Novosti

Ove opštine su se prijavile na konkurs resornog ministarstva sa oko davdesetak projekata ukupne vrednosti oko dva miliona KM, ali su ostali praznih šaka.

Sagovornici "Novosti" kažu da je ovo jasna poruka da su očigledno članovi Komisije iz Federacije koji su bili zaduženi za raspodelu sredstva precrtali opštine gde su Srbi većina.

Načelnica Drvara Dušica Runić kaže da su lane dobili pomoć od 25.000, a godinu pre toga 50.000 KM.

- Dakle, nismo očekivali značajnu pomoć, ali smo očekivali tu simboličnu pomoć, da znamo da ministarstvo na nivou BiH vodi brigu o povratnicima i raseljenima na nivou BiH - kaže Runićeva.

Nemanja Davidović, predsednik Opštinskog veća Bosanskog Petrovca i direktor Centra za podršku povratnicima, kaže da u tom mestu i danas postoje sela koja nemaju električnu energiju.

Odluku donosi zajednička komisija

OVE opštine nisu bile prioritetne za 2023. godinu, jer su za njih ranije izdvojena značajna sredstva, ističu u Ministarstvu za ljudska prava i izbeglice u SM i dodaju da odluku o tome kome će sredstva biti dodeljena donosi komisija u kojoj su predstavnici vlada RS, Federacije i Saveta ministara.

- Očigledno je da o tim ljudima tamo negde u Sarajevu više niko i ne brine. Verovatno je to njima i daleko, pa i ne misle kako je tim ljudima - kaže Davidović.

Đorđe Radanović, predsednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji, kaže da predstavnici Srpske u Komisiji za raspodelu novca nisu mogli uticati na podelu sredstava i zato su srpske opštine ostale bez novca.

- U Sarajevu nema sluha za opštine gde su Srbi većina. Očigledno ovakvim potezima žele dodatno da otežaju ionako težak život Srba povratnika. Oni mogu očekivati samo pomoć iz Srpske i Srbije - kaže Radanović.

Duško Radun, delegat u PFBiH, kaže da se hteli da pomognu srpskim opštinama u Federaciji proteklih 20 godina, danas u Grahovu ne bi živelo jedva hiljadu, Glamoču i Petrovcu po 2.000, a u Drvaru 4.000 ljudi.

- Možda je nekom interes da se srpskim povratnicima smuči život i da napuste svoja ognjišta. Bojim se da ovakav način vođenja politike lokalnih funkcionera i stalnog traženja pomoći neće doneti ništa dobro. Prirodna bogatstva ovih opština su garant opstanka na tim prostorima i na tome treba raditi kako bi prirodne potencijale stavili na raspolaganje lokalnom stanovništvu. Dakle treba stimulisati razvoj turizma, preradu drveta, stočarstvo, poljoprivredu - poručio je Radun.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)