SVEDOČANSTVA O ŽIVOTU U PROŠLOSTI: Srbačka naselja u donjem toku Vrbasa na ušću u Savu bogata arheološka nalazišta
OVIH dana iz korita Vrbasa u blizini srbačkog naselja Bajinci, 24-godišnji ribolovac Vojo Romić iz susednog sela Povelič otkrio drveni čamac izrađen od jednog dela hrastovog stabla kojeg je uz pomoć komšija izvukao na obalu.
Foto Arhiva opštine Srbac
- Pecajući ribu nisam ni slutio da ću pronaći ovako vredan eksponat za koji stručnjaci tvrde da je star nekoliko stotina godina. Dugačak je 530, a širok 90 centimetara i na prvi pogled mislio sam da se radi o nekom potopljenom stablu, a ne o drugom po redu pronađenom čamcu u našoj opštini pod nazivom monoksil - kaže Romić i dodaje da su čamac pregledali stručnjaci Zavičajnog muzeja Gradiška i rekli da se radi o vrednom istorijskom eksponatu čiji će delovi biti upućeni u Mađarsku na analizu i ocenu iz kojeg doba potiče.
Sličan takav čamac, dužine pet metara, iz Vrbasa u leto 2012. izvukli su Zlatko i Dragana Svoboda iz Poveliča, za koji je arheolog Milan Đurđević iz Gradiške utvrdio da je star oko 1.000 godina i da su ga koristili Sloveni, a očuvan je tako što ga je prekrio debeo sloj mulja bez dotoka kiseonika pa je tako izbegnuto truljenje. Svi ovakvi čamci rađeni su u jednom komadu izdubljenog stabla hrasta lužnjaka.
Da je 2012. bila godina arheoloških otkrića u srbačkoj opštini navodimo još nekoliko primera. Dragan Pecija iz Bajinaca pronašao je u plićaku Save srednjovekovni mač koji potiče iz 15. veka. Mač je dugačak 130, a drška 35 centimetara i izrađen je od kovanog gvožđa i koristio se za borbe prsa u prsa što je bio običaj u vreme feudalnih vitezova.
"ULOV" Mač iz 15. veka u rukama Drage Pecije, Foto Arhiva opštine Srbac
Draganova supruga Brana iste godine, kopajući baštu našla je novčić iz vremena Marije Terezije i medalju poreklom iz Tirola, a njihov komšija Dragan Dumonić na obali Save našao je sekiru neobičnog izgleda koja je korišćena u davna vremena.
U Kladarima je, kopajući temelj za farmu, Đuro Cvijić pronašao rimsku nekropolu, a nedaleko od nje arheolozi Muzeja RS pronašli dve bronzane posude iz rimskog doba i pozlaćene kopče iz 4. veka.
Zanimljivo je da su u koritu Vrbasa za vreme velikih suša pronalazili ogromna hrastova stabla čija se starost procenjuje na više od 1.000 godina. Jedno takvo stablo hrasta lužnjaka pronađeno je 2011. sa prečnikom od dva metra. Takva stabla imala su veliku vrednost jer su se koristila za izradu masivnih vrata na tvrđavama, zamkovima i manastirima.
STABLA STARA 350 GODINA
PRETPOSTAVLjA se da je pod zemljom ima još puno hrastovih trupaca, ali ih ima i na zemlji kao što je imanje Miloša i Slobodana Gogića iz srbačkog sela Glamočani.
- Očuvano je još šest ovakvih kapitalaca čija je visina 50 metara, a obim stabla je oko pet metara. Stručnjaci Šumarskog fakulteta iz Banjaluke procenili su da su stabla stara najmanje 350 godina - kažu Gogići.
Preporučujemo
M:TEL I DOWN SYNDROM CENTAR: Partnerstvo koje otvara vrata jednakim šansama
08. 12. 2025. u 09:37
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)