SUKOBI USRED APOKALIPSE U Bejrutu protesti dok traje potraga za preživelima posle velike eksplozije

D. SAVIĆ

08. 08. 2020. u 07:45

USRED pretrage spasilačkih timova za preživelima pod ruševinama u bejrutskoj luci, tri dana posle razorne eksplozije koja je odnela najmanje 154 života i ranila više od 5.000 ljudi, u libanskoj prestonici sad broje povređene i u - protestima.

СУКОБИ УСРЕД АПОКАЛИПСЕ У Бејруту протести док траје потрага за преживелима после велике експлозије

AP Photo

 U blizini zgrade parlamenta libanske bezbednosne snage su ispalile suzavac na antivladine demonstrante koji su, besni zbog nebrige i korupcije rukovodstva posle stravične eksplozije, palili vatru i kamenjem gađali policajce.

Potresa ima i unutar vlasti, pa je tako libanska amabasadorka u Jordanu podnela ostavku, navodeći da "potpuni nemar" onih koji su najodgovorniji ukazuje na potrebu za promenu liderstva.
Predsednik Libana Mišel Aun, međutim, juče je izjavio da se u istrazi ispituje i mogućnost da je eksplozija izazvana spolja.
- Uzrok još nije utvrđen. Postoji mogućnost spoljnog mešanja preko rakete ili bombe - rekao je Aun lokalnim medijima, ali je i pored toga juče odbio međunarodnu istragu celog slučaja. Kancelarija UN za ljudska prava zatražila je da se sprovede nezavisna istraga o eksploziji, dok francuski istražitelji u Bejrutu procenjuju da se verovatno radi o nesrećnom slučaju.

AP Photo


Libanske vlasti su prvo fokusirale istragu na lučke i carinske zvaničnike, od kojih su 16 i pritvorili, ali pobunjeni građani krive rukovodstvo koje decenijama vodi Liban.
Demonstranti veruju da elita koja uključuje vojne zapovednike i komandire milicija još iz građanskog rata, vođenog od 1975. do 1990, koristi institucije da nagomila bogatstvo i štiti pristalice. Trideset godina po završetku građanskog rata još često nestaje struja, smeće se ne odnosi redovno, a voda iz vodovoda uglavnom nije za piće. Zemlju dugo potresa i ozbiljna ekonomska kriza tokom koje je nezaposlenost rasla, a padala vrednost lokalne valute.
Posle eksplozije koja je svakog devetog stanovnika ostavila bez krova nad glavom, gnev eskalira paralelno sa tragičnim posledicama detonacije 2.750 tona amonijum-nitrata. Ta hemikalija, koja se koristi za eksploziv i đubrivo, uskladištene je u luci otkako je konfiskovana sa zaplenjenog broda još 2013. godine.

AP Photo


Šteta se procenjuje na 10 do 15 milijardi dolara, dok bolnice, već prepune zbog pandemije virusa korona, teškom mukom zbrinjavaju povređene. Ministar zdravlja Libana Hamad Hasan je rekao da je 120 ljudi u kritičnom stanju i da svaki peti povređeni zahteva hospitalizaciju. No tri bolnice su već neupotrebljive, a dve teško oštećene, čime je izgubljeno oko 500 bolničkih kreveta.
UN su najavile devet miliona dolara Libanu, a za ponedeljak je zakazan sastanak kako bi 193 zemlje članice pokrenule akciju za pomoć ovoj zemlji.

AP Photo

AP Photo

AP Photo


KAPETAN POMISLIO: "STIGLA PLATA"
Penzionisani ruski pomorac Boris Prokošev (72) bio je zapanjen kada je, u svom selu, 1.300 kilometara južno od Moskve, preko mejla saznao da je tovar sa broda kojim je nekada upravljao na putovanju za koje nikada nije plaćen, eksplodirao i razorio bejrutsku luku. Prokošev je najpre pomislio da mu, najzad, vlasnik tog broda, ruski biznismen Igor Grehuškin šalje davno obećanu platu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UKRAJINA POVLAČI RADIKALNI POTEZ: Ovo mnogi nisu očekivali, čak su i Rusi zbunjeni pred Olimpijske igre Pariz 2024