RAT NAJMANJE DO JESENI: Pregovori "na čekanju", rukovodstvo u Kijevu priznalo da dnevno gine i do sto ukrajinskih vojnika

Branko Vlahović - stalni dopisnik iz Moskve

23. 05. 2022. u 20:14

U UKRAJINI će se ratovati najmanje do jeseni. Vrhovna rada produžila je ratno stanje do 23. avgusta, a do tada je produžen i ukaz predsednika Vladimira Zelenskog o opštoj mobilizaciji. Do sada se ratno stanje produžavalo na mesec dana, pa činjenica da je sada produženo na tri meseca, nedvosmisleno pokazuje da su u Kijevu zaista precrtali sve pregovore sa Moskvom i da će nastaviti da ratuju, u nadi da nove pošiljke oružja sa Zapada mogu da utiču na preokret situacije na frontu.

РАТ НАЈМАЊЕ ДО ЈЕСЕНИ: Преговори на чекању, руководство у Кијеву признало да дневно гине и до сто украјинских војника

Foto AP

Na teritorijama koje je zauzela ruska vojska počeli su da prave fortifikacije i biće ih teško povratiti. "Zbog toga moramo da budemo svesni da u roku od mesec dana ne možemo da oslobodimo svu teritoriju Ukrajine", kažu u Kijevu.

Ukrajinsko rukovodstvo više ne može da skriva istinu, a to je da jedan broj građana ne želi da ide na front. Savetnik Zelenskog, Aleksej Arestovič je, više puta, ponovio da im trebaju samo oni koji žele da ratuju i da njih ima dovoljno. Arestovič veli "da treba pustiti da odu u inostranstvo svi koji rade na trgovačkim brodovima, jer godišnje donesu u Ukrajinu oko četiri milijarde dolara". Muškarci koji traže da se otvore ukrajinske granice potpisuju peticiju i traže od vlasti da mobiliše samo dobrovoljce. U odgovoru onima koji potpisuju peticiju, Zelenski kaže da "treba braniti Ukrajinu, a ne samo svoj grad".

- Dnevno gine između 50 i 100 vojnika na najsloženijem delu fronta, na istoku Ukrajine. Oni štite našu državu Ukrajinu - kazao je Zelenski, koji je minulog vikenda priznao da su ukrajinske jedinice u Donbasu u vrlo teškoj situaciji.

Iako moskovski TV kanali svakodnevno pokazuju ukrajinske zarobljenike i ranjenike, još nije saopšteno koliko je stranih plaćenika među 2.439 vojnika i oficira koji su se ovih dana predali i izašli iz skloništa "Azovstalja". Samo je jedan student iz Afrike koji se pridružio morskoj pešadiji progovorio pred TV kamerama, rekavši da ne zna kakva ga sudbina čeka. U Ukrajinu je došao da studira, a završio ratujući.

Na TV se prikazuju i reportaže iz zatvorske kolonije u Jelenovki blizu Donjecka gde su pored vojnika Azova i morske pešadije, ukrajinski graničari i specijalna policija. Ranjenici su u bolnici u Novoazovsku, nedaleko od Marijupolja, a oni koji su u najtežem stanju, prebačeni su u bolnice u Donjecku. U posebnoj grupi je 78 zarobljenih žena, od kojih su većina lekarke i medicinsko osoblje.

Među zarobljenicima je i jedan broj onih koji na telu imaju tetovirane "slikovnice" na kojima, osim nacističkih obeležja, pojedinci nose Hitlerove portrete i citate iz njegovih govora. Za razliku od Moskve koja je saopštila da je do sada zarobljeno oko 6.000 ukrajinskih vojnika, u Kijevu uopšte ne govore o tome koliko je kod njih zarobljenih Rusa. Opunomoćenica za ljudska prava RF Tatjana Moskaljkova, apelovala je da Međunarodni Crveni krst dođe do informacija o broju zarobljenih ruskih vojnika, ističući da on ima dvostruke standarde prema zarobljenicima.

- Ne znamo u kakvim se uslovima drže zarobljeni ruski vojnici. O njima nikakvu informaciju nisu dobile ni njihove porodice. Ruska strana je dala mogućnost Crvenom krstu da se sretne sa zarobljenim ukrajinskim vojnicima koji su bili u čeličani "Azovstalj" - kazala je Moskaljkova.

Rusi su dozvolili da ukrajinske vojne zarobljenike posete ne samo predstavnici Crvenog krsta, nego i predstavnici Ukrajine. Zato se u Moskvi nadaju da će i oni dobiti spiskove njihovih vojnika koji su zarobljeni.

Foto AP

Najtiražniji moskovski list "Komsomolska pravda", piše da su komandanti jedinica ukrajinske vojske, zarobljeni u Marijupolju, već prebačeni u Rusiju u Taganrog i Rostov i tamo sa njima rade istražitelji. Kakvi su njihovi iskazi, za sada se ne saopštava javnosti. Moskovski mediji su, međutim, objavili snimke njihovih poruka dok su još verovali da će uspeti da izađu iz okruženja. Vođe Azova poručivale su preko društvenih mreža da su izdajnici oni vojnici i oficiri ukrajinske morske pešadije koji su pre njih izašli iz skloništa Metalurškog kombinata "Iljič".

Sada se u Azovu ne osećaju kao izdajnici, jer je stigla poruka iz Kijeva da se sačuvaju ljudski životi. Predsednik Donjecke NR Denis Pušilin izjavio je u ponedeljak da vojnike i oficire nacionalističkog bataljona Azov, zarobljene u Marijupolju, čeka suđenje i da se priprema dokumentacija o njihovim zlodelima. U Donjecku i Lugansku znaju se imena starešina ukrajinskih jedinica koji su komandovali da se gađaju civilni ciljevi i direktno su krivci za pogibije građana Donjecka i drugih gradova.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su specijalne inžinjerijske jedinice počele da razminiravaju prostor oko "Azovstalja". Ukrajinski vojnici su tamo postavili veliki broj protivpešadijskih mina. Samo u toku dva dana uništeno je više od sto mina i i drugih opasnih predmeta. Na terenu gde je veliki broj mina njih uklanjaju specijalnim vozilima. "Azovstalj" ima svoju luku na Azovskom moru.

Predsednik Zelenski je minulog vikenda uveravao svoje građane da će razmeniti sve one koji su bili u skloništima "Azovstalja", ali nije jasno kako budući da predstavnicima Rusije nije omogućeno da posete svoje zarobljenike, pa ni da ustanove njihov broj.

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u ponedeljak da je zabrinut zbog, kako je rekao, poteza Zapada s ciljem rasparčavanja Ukrajine i optužio Poljsku da želi da zauzme zapadni deo Ukrajine. Tokom video-sastanka sa Putinom, Lukašenko je rekao da će Kijev na kraju morati da zatraži pomoć kako bi se sprečilo zauzimanja zapadne Ukrajine.

Foto AP

SIMPATIZERI RUSA VEZ IMOVINE

UKRAJINSKI predsednik Vladimir Zelenski, potpisao je zakon po kom će se oduzimati imovina onima koji podržavaju rusku vojnu specijalnu operaciju u Ukrajini. "Tako ćemo efikasno puniti državni budžet", kazao je Zelenski. Već sada se zna da će taj zakon na svojoj koži prvi osetiti članovi opozicione parlamentarne partije koja je bila za to da se normalizuju odnosi sa Rusijom i da se realizuje dogovor iz Minska o vraćanju elementarnih prava Rusima koji su živeli u Donbasu, koja su im oduzeta posle puča 2014. godine.

NARIŠKIN: KRAJ UNIPOLARNOG SVETA

EPOHA unipolarnog sveta je završena i koncept "zlatne milijarde" ustupa mesto pravednijem i razumnijem svetskom poretku, izjavio je u ponedeljak direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin. "Živimo u vreme velikih promena. Svedoci smo tektonskih strukturnih pomeranja svetskog poretka, centri moći se pomeraju sa zapada na istok i sa severa na jug", naveo je Nariškin, inače, predsednik Ruskog istorijskog društva, dodavši da se "bivši hegemoni, pre svega SAD, i dalje drže svojih nekadašnjih privilegija, žrtvujući saveznike, slepe kod očiju, ali da čak ni ti očajnički gestovi ne mogu da preokrenu tok istorije".

"ZELjONKOM" NA POPA

U LAVOVSKOJ oblasti u gradu Stri na Zapadu Ukrajine, za vreme bogosluženja u nedelju, napadnut je sveštenik Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije. Nepoznata osoba je na protojereja Vladimira Mandzjuku bacila medicinsku tečnost "zeljonku", moćno dezinficirajuće sredstvo. Od početka rata, u Ukrajini se vodi velika kampanja protiv pravoslavnih popova koji pripadaju crkvi lojalnoj Moskovskoj patrijaršiji. Ruski patrijarh Kiril u ponedeljak je kazao da je jako važno da se sačuva istorijsko jedinstvo Rusije u uslovima sadašnjeg konflikta i podsetio da postoje snage koje žele da razdvoje bliske narode. Partija bivšeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka predložila je, tako, da se zabrani pravoslavna crkva lojalna Moskovskoj patrijaršiji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili