SVETSKI DAN RECIKLAŽE: Značaj očuvanja resursa za buduće generacije

Novosti online

18. 03. 2024. u 21:14 >> 13:26

SVETSKI dan reciklaže obeležava se svake godine 18. aprila s ciljem podizanja svesti o važnosti recikliranja za očuvanje životne sredine. Ova inicijativa ima za cilj promovisanje prakse recikliranja kao ključnog koraka ka održivijem svetu.

СВЕТСКИ ДАН РЕЦИКЛАЖЕ: Значај очувања ресурса за будуће генерације

Foto: Shutterstock

Reciklaža je postupak pretvaranja otpadnih materijala u nove proizvode radi sprečavanja potrebe za ekstrakcijom novih sirovina. Ovaj proces smanjuje količinu otpada koji se odlaže na deponije, čime se smanjuje zagađenje zemljišta, vode i vazduha. Takođe, reciklaža smanjuje potrošnju energije i emisije štetnih gasova koje nastaju tokom proizvodnje novih materijala.

Izazovi i mogućnosti

Iako je reciklaža ključna za očuvanje životne sredine, mnoge zemlje se suočavaju sa izazovima u njenoj implementaciji. Nedostatak infrastrukture, javne svesti i podrške vlade neki su od glavnih problema.

Jedan od ključnih aspekata Svetskog dana reciklaže jeste edukacija. Edukacija ljudi o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada i redovnog recikliranja doprinosi stvaranju svesti o značaju očuvanja resursa za buduće generacije. Lokalne zajednice, obrazovne institucije i javne ustanove imaju važnu ulogu u pružanju informacija i resursa kako bi podstakli ljude da usvoje održive navike.

Pored toga, industrija takođe ima ključnu ulogu u promovisanju reciklaže. Proizvođači treba da preuzmu odgovornost za dizajniranje proizvoda koji su lakše reciklabilni i da koriste materijale koji se mogu reciklirati. Inovacije u tehnologiji reciklaže takođe su važne kako bi se poboljšali procesi reciklaže i povećala efikasnost.

Svetski dan reciklaže podseća nas da svako može doprineti očuvanju životne sredine kroz male svakodnevne akcije

Sortiranje otpada, korišćenje recikliranih proizvoda i podrška reciklažnim programima samo su neki od načina na koje možemo doprineti očuvanju resursa i smanjenju negativnog uticaja na okolinu.

Postoje materijali i ambalaža koji se mogu reciklirati:

  • Papir i karton ( kartonske kutije, braon papir, štampani papir, magazini i novine)
  • Plastične flaše i ambalaža (PET flaše od vode ili soka, plastična burad i kante, plastične gajbice, streč folije)
  • Staklene flaše i ambalaža (flaše vode i sokova, od alkoholnih pića, tegle)
  • Aluminijum, bakar, čelik (aluminijumske i čelične limenke, čelični poklopci, poklopci od staklenih flaša)
  • Drvo (palete, drvene gajbice, plutane table, čepovi od plute)
  • Tetrapak (pakovanje od mleka, jogurta, sokova i drugih proizvoda koji na sebi imaju oznaku Tetra Pak.)
  • Organski otpad (kompost od ostataka voća, povrća, ljuski jaja, lišća i trave)

Ambalažni otpad od hemikalija koji ima bilo kakav znak opasnosti/upozorenja predstavlja opasan otpad i nikako ne bi smeo da se nađe u postavljenim kantama/kontejnerima.

Svetski dan reciklaže pruža priliku da se podigne svest o važnosti recikliranja za očuvanje životne sredine i stvaranje održivije budućnosti. Kroz edukaciju, saradnju između javnog i privatnog sektora, i individualne akcije, možemo zajedno raditi na stvaranju sveta u kojem se resursi koriste pametno i odgovorno, ostavljajući pozitivan uticaj na generacije koje dolaze.

Zanimljivosti:

  • Najviše recikliran materijal u svetu su konzerve, koje za manje od 60 dana mogu da se iskoriste kao novo pakovanje
  • Staklo može da se reciklira neograničen broj puta, tehnološki proces reciklaže stakla zahteva 40 odsto manje energije nego njegovo dobijanje iz prirodnih sirovina
  • Papir može da se reciklira u roku od 7 dana
  • Za svaku tonu recikliranog papira, 17 stabala drveća može biti spaseno

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!