SLIKAR SRPSKOG AKADEMSKOG REALIZMA: Dela Uroša Predića u galeriji "Mostovi Balkana" u Kragujevcu
U GRADSKOJ galeriji "Mostovi Balkana" u Kragujevcu, od četvrtka, 8. maja, u 20 časova gostovaće izložba SANU "Uroš Predić i njegova dela u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti", čija je autorka Jelena Mežinski Milovanović.
Foto Galerija SANU
Jedan od najvećih slikara srpskog akademskog realizma, Uroš Predić (1857-1953), 30. januara 1884. primljen je za dopisnog člana Srpskog učenog društva. Za počasnog člana Srpske kraljevske akademije proglašen je 15. novembra 1892, za dopisnika Akademije umetnosti SKA 26. januara 1909, a pravi član SKA postao je 3. februara 1910. godine. Ali, zbog balkanskih i Prvog svetskog rata tek 7. marta 1920. je "stupio u sva prava i dužnosti pravih Akademika". Prema rečima Jelene Mežinski Milovanović, neposrednije angažovanje u Akademiji vezano je za njegovo konačno preseljenje u Beograd 1909. Iscrpan izvor za proučavanje Predićevog života i rada je njegova autobiografija koju je napisao na zahtev SKA prvi deo životopisa nastao 1921. dopunjen je 1946. godine uz sveobuhvatan popis radova.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)