VILINSKA ENERGIJA DRVEĆA: U Galeriji "Sigidunim" video radovi Kristine Vlaisavljević

Miljana Kralj

22. 09. 2023. u 14:09

UMETNICA Kristina Vlaisavljević u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, prirpemila je izložbu "Beograd - Zaštićena područja", koja je otvorema u Galeriji "Singidunum".

ВИЛИНСКА ЕНЕРГИЈА ДРВЕЋА: У Галерији Сигидуним видео радови Кристине Влаисављевић

Foto promo

Tema je zaštićeno drveće, a u svojim video radovima umetnica se bavi i značeima koje ono ima u etnologiji, staroslovenskim predanjima ali i drugim mitovima.

Prvo zaštićeno prirodno dobro u Beogradu su četiri primerka himalajskog bora (Pinus excelsa) zaštićena kao spomenik prirode 1949. godine. Među zaštićenim stablima prestonice značajno mesto zauzima hrast lužnjak na Cvetnom trgu, koji predstavlja ostatak autohtonih hrastovih šuma koje su se nekad prostirale na današnjem potezu od Cvetnog trga do parka "Manjež" i Slavije. Ovaj hrast je ujedno i najstarije zaštićeno stablo u gradu.

- Poetičnim narativom, lirskim tonom, vilinskom energijom, Kristina pripoveda o ljubavi koji su naši preci negovali prema prirodi, poštovanju i nežnosti koji su sačuvani u narodnim pesmama, bajkama, mitovima i legendama. Nekada davno kada je život tekao u sazvučju sa prirodom, čovek je znao koje ptice spavaju u granama, razumeo snagu korenja drveća, osećao prisustvo vilinskih krugova u šumskim predelima - piše u najavi.- Video radovi "Platan", "Tisa", "Ginko" i "Hrast" fokus stavljaju na četiri odabrana stabla Beograda, kroz koja evociramo uspomene na mitove i verovanja o drveću, koja su utkana u prošlost naših predaka i time predstavljaju vrednosti nematerijalnog nasleđa. Ove predanja su niti koje spajaju prostore i ljude kroz vreme.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

TOTALNI OBRT! Partizan demantovao da je potpisao ugovor sa Penjarojom