"JUNONU I VULKANA" VRATITI KUĆI: Branka Đorđević Nakaniši ističe da je slika Barilijeve koja će se naći na aukciji, nastala u Požarevcu

M. Kralj

15. 09. 2023. u 13:57

ZA istoričarku umetnosti Branku Đorđević Nakaniši, nema sumnje da je slika "Junona i Vulkan", koja će se naći na aukciji u američkoj kući Artprice.com, 28. septembra, a koju je umetnica potpisala sa "Milena 1936", nastala u - Požarevcu.

ЈУНОНУ И ВУЛКАНА ВРАТИТИ КУЋИ: Бранка Ђорђевић Наканиши истиче да је слика Барилијеве која ће се наћи на аукцији, настала у Пожаревцу

Foto Print skrin, The potomack company

- Nije lako detaljno pratiti Milenin nomadski život, ali zna se da je u periodu između 1932. i zime 1938/9. ona boravila u Parizu - objašnjava sagovornica. - U tom periodu je samo nekoliko puta napuštala Francusku. Jednom prilikom je išla na kratko putovanje u London, a 1938. godine je posetila oca Bruna Barilija u Italiji (gde im se u Veneciji priključila i majka Danica). Ali, Milena je napravila i jednu veću pauzu od pariskog života i provela godinu dana u Požarevcu - od kraja 1935. do kraja 1936, kada se, kako svedoči njena majka, tačno na Svetog Nikolu ponovo vratila u Pariz.

Foto Print skrin, The potomack company

Junona i Vulkan

Kako nastavlja Branka Đorđević Nakaniši, slika "Junona i Vulkan" prvi put se pominje 1948. kada je, prvi put prodata u Italiji, a kako je došla do Italije, može samo da se nagađa:

- Moguće je i da ju je Milena lično tamo odnela na poklon ocu ili rodbini kada je 1938. išla u Rim, Padovu i Veneciju. Ne zna se kako je delo dospelo do Amerike, ali nedavno je pronađeno u "Kolekciji privatnih zaostavština Merilenda i Masačuseca".

Sve Milenine slike, prema rečima ove istoričarke umetnosti, gde god da su nastajale, bile su ispunjene setom, melanholijom i nostalgijom, uz bogatu simboliku iz koje su se ova osećanja čitala:

- Kad je boravila u Srbiji, nedostajala joj je očeva postojbina Italija. Kad je boravila u Italiji, čeznula je za majkom i Požarevcom. A tokom života u Parizu i, kasnije, Njujorku, maštala je o svemu što je ostavila za sobom u Evropi. Ali na slici "Junona i Vulkan", Milena slika upravo detalje iz svog trenutnog i voljenog požarevačkog okruženja: majčin klavir, meh za rasplamsavanje vatre (koji može da se shvati i kao simbol rasplamsavanja njenih osećanja) i otpali kolski točak (koji možda sugeriše da je na momenat sve stalo, da je vreme za predah u rodnoj kući).

Pada u oči figura hromog Vulkana sa drvenom nogom, ističe sagovornica, i dodaje:

- Milena je slikala figure sa drvenim nogama ili štakama umesto nogu i tokom prethodnog boravka u Požarevcu 1932. godine ("Alegorijski lik sa crvenom violinom" i "Muška figura sa krilima"). Na nju koja je po prirodi bila empatična i osećajna, očigledno su ostavili snažan utisak invalidi iz Prvog svetskog rata koje je bez sumnje susretala na ulicama. Takođe je zanimljivo da se te, 1936. godine na još par Mileninih slika javlja motiv pozorišne zavese, baš kao i na slici "Junona i Vulkan", kao da se posmatraču daje do znanja da stoji pred neobičnom pozornicom Mileninih vizija, naracija i snova.

Levo od figure Vulkana, naglašava istoričarka umetnosti, naslikana je Junona, rimska boginja svih aspekata života žene, u čijem liku prepoznajemo sličnost sa samom Milenom. Na njenom ramenu stoji soko, ptica koja je u ono vreme bila veoma rasprostranjena u Srbiji, a koja zbog svojih letačkih sposobnosti od davnina simboliše nesputanu slobodu.

- Bilo bi od izuzetne važnosti da se slika "Junona i Vulkan" nađe u nekom od muzeja Srbije, a najadekvatnije mesto bi joj bilo u Galeriji Milene Pavlović Barili u Požarevcu, na mestu gde je nastala i sa kojim je svojim motivima i simbolikom usko povezana - zaključuje Branka Đorđević Nakaniši.

Istoričar umetnosti Drago Rakočević, iz naše aukcijske kuće ARTE, za naš list potvrđuje kako je pojava dela Milene Pavlović Barili na tržištu velika retkost, i kod nas, ali i u svetu.

- U privatnim kolekcijama kod nas postoje njeni radovi, ali se njihovi vlasnici ne odlučuju da ih otuđe baš zato što su oni veoma retki - kaže Rakočević, naglašavajući da je upravo zbog toga što se dugo ništa nije pojavljivalo na aukcijama, nemoguće govoriti o kretanju cena.

Kada su u pitanju autori poput Barilijeve, ali i drugi čiji radovi mogu da dostignu velike cifre, izuzetno je važno da za njih postoji potvrda autentičnosti, odnosno da na aukciju dođu, kako kaže sagovornik - potpuno čisti. Postoji više načina da se dokaže da li je posredi vredni original ili falsifikat.

- Potrebno je da poznata istorija samog dela, kao i istorija vlasništva, u čijem je sve posedu prethodno bila - objašnjava sagovornik uz napomenu, da se u procesu dokazivanja autentičnosti nekada rade i hemijske analize bojenog sloja, pigmenta, blind ram, platna ili neke druge podloge na kojoj je umetnik radio. - Tačno se zna koje boje je koristio koji slikar, može tačno i da se utvrdi da li je u pitanju platno iz perioda u kom je rad nastao, da li je posredi, recimo, papir određenog proizvođača na kom je stalno radio, ima li vodeni žig...

Prema informacijama do kojih može da se dođe, za ovu sliku trenutno postoji 28 zainteresovanih kupaca, a najveća ponuda je 25.000 dolara.

Stručna ekspertiza

POSEBAN deo u procesu utvrđivanja autentičnosti umetničkog dela predstavlja stručna analiza, odnosno utvrđivanje da li delo ima stilske karakteriste koje se odnose na baš taj period stvaranja određenog autora, ističe Drago Rakočević:

- Idealno je kada postoji popis svih dela koje je umetnik izlagao, ili koja su publikovana, takozvani katalog rezone, pa se može utvrditi da li se na njemu nalazi rad koji je dospeo na aukciju. Naravno, uvek je moguće da je umetnik delo poklonio ili prodao pre nego što je ono dospelo u javnost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024