IZLOŽBA POSVEĆENA MATIJI BEĆKOVIĆU: Zrenjaninski muzej od ponedeljka, 18. aprila, od 19 časova

B.Grujić

13. 04. 2022. u 15:39

ZRENjANINSKI muzej od ponedeljka, 18. aprila, od 19 časova, ljubiteljima umetnosti prirediće izložbu posvećenu akademiku Matiji Bećkoviću, pod nazivom Matija, čiji je autor Dragana Tipsarević, bibliotekar savetnik i dugogodišnji direktor biblioteke Stefan Prvovenčani u Kraljevu.

ИЗЛОЖБА ПОСВЕЋЕНА МАТИЈИ БЕЋКОВИЋУ: Зрењанински музеј од понедељка, 18. априла, од 19 часова

Foto: Muzej Zrenjanin

Na otvaranju, osim autorke, specijalni gost je Matija Bećković, a stihove 

njegovih pesama interpretiraće narodni guslar Radovan Peković. 

Postavka je nastala 2016. godine povodom muzičko-scenskog događaja Gusle slave 

Matiju, koji je u Kraljevu organizovalo Društvo guslara Žiča i udruženje Klasična 
tradicija. 

Izložba je u međuvremenu dopunjavana i obišla je nekoliko gradova u Srbiji, a obuhvata 33 panoa na kojima se hronološki mogu pratiti dve biografije. U prvoj se govori o rođenju, detinjstvu, školovanju, mladosti, susretima, prijateljstvima, putovanjima, dok je u drugoj predstavljena velelepna pesnička tvorevina, započeta 1957. objavljivanjem prve pesme u listu Mlada kultura i završava se najnovijom knjigom "Onamo namo: portreti i pesme", u izdanju "Večernjih novosti".

Foto: Muzej Zrenjanin

Hronološku biografiju prate fotografije iz Bećkovićevog detinjstva, školovanja, slike 

majke Zorke Taušan i oca Vuka koga je prerano izgubio, a koji je bio kraljevski oficir 
poreklom iz Crne Gore, a službovao je u Beogradu, Petrovaradinu i Senti, gde je upoznao Matijinu majku, gde se i rodio Matija 29. novembra 1939. godine.

- Rodio sam se u Senti, drugu godinu života proveo sam u Novom Sadu, odakle je rat 

sproveo moje roditelje i mene u Crnu Goru, u selo Velje Duboko, pa su tako u kozji rog 
crnogorskih vrleti dospeli i Senta i Stara Kanjiža i Novi Sad i Matica srpska i Zmajova – kao mala daleka sunca na mapi mog detinjstva - veli Matija Bećković, uz napomenu da je u Veljem Dubokom bio jedini koji nije tamo rođen i da to ima i napismeno.  

Na izložbi publika može propratiti i Bećkovićeve lirske zapise o Kosovu kao 

najskupljoj srpskoj reči, o Hilandaru kao najdonjem kamenu našeg postojanja, o knezu Lazaru, o našim ćeranijama, o hlebu i jeziku, o tome da je knjiga bila na početku, pa će biti i na kraju, o guslama koje slave srpstvo.

Postavka će u Malom salonu Narodnog muzeja Zrenjanin biti otvorena do 10. maja.


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije