FILMSKI SPOMENIK ZA RANE NAŠEG NARODA! Glumac Zlatan Vidović, o ulozi na ostvarenju o tragediji iz avgusta 1995, tihim herojima...
MADA nije bukvalno dete "Oluje", glumcu Zlatanu Vidoviću je tokom zločinačkih dejstava u avgustu 1995. srušena porodična kuća u Bosanskoj Gradišci gde je rođen i odrastao.
Foto Omega Production
Osetio je rat na svojoj koži i zato mu je, kako kaže, kao glumcu lakše da interpretira to u nekim scenama i sada, tokom snimanja filma i serije "Oluja", po scenariju i režiji Miloša Radunovića.
Jedan od najboljih mlađih glumaca sa prostora nekadašnje SFRJ je privukao veliku pažnju u filmu "Dara iz Jasenovca", ulogom oca male Dare. Sada je, sa kolegom Jovom Maksićem, na čelu glumačke ekipe filma o golgoti kroz koju je na stotine hiljada ljudi prolazilo u izbegličkim kolonama spasavajući svoje živote. U priči o tihim herojima - običnim ljudima kojima istorija ne voli da se bavi - on ima dve uloge. Jedan lik je Dane, a drugi Bojan.
- Glumac svoju ulogu čini jačom svaki put kada je to iskustvo doživeo ranije, mnogo mu je lakše tada da okolnosti u kojima se nalazi njegov lik odigra na što bolji način - kaže Vidović, za "Novosti".
- Velika odgovornost je na mojim plećima da tešku i komplikovanu ulogu iznesem onako dobro kako je ona napisana i da joj dam svoj lični pečat. Iskustva sa snimanja su do sada više nego pozitivna. Čitava ekipa je sa mnogo entuzijazma pristupila ovom projektu, svi dišemo kao jedan, na čelu sa Milošem Radunovićem, rediteljem.
Mislim da ta energija u ekipi može rezultirati samo jednim vrlo dobrim finalnim proizvodom, što sam uveren da će "Oluja" i biti.
Scenario je Vidović pročitao u jednom dahu.
- Veoma je uzbudljiv, napet i prati više linija tih glavnih junaka - govori nam. - Nakon pročitanog scenarija osetio sam veliko uzbuđenje, veliku sreću i zadovoljstvo što sam odabran da tumačim lik koji sam dobio da igram u ovoj seriji i filmu, ali sam isto tako osetio i veliko strahopoštovanje prema svim žrtvama i ljudima koji su nastradali u tom nesrećnom ratu i konkretno u akciji "Oluja". Mislim da ćemo ovim filmom pomoći da se to nikada ne zaboravi.
Vidović smatra da je važno da pravimo filmove o onome što nas boli:
- Ovde uopšte ne ulazim u nacionalističke porive, samo govorim o ranama. Svaka rana jednako boli. "Oluja" je zaista velika rana jednog naroda i bilo je potrebno da se ispriča ta priča na filmskom platnu i da ti ljudi dobiju jednu vrstu spomenika na filmu, neku vrstu poštovanja, pijeteta i na kraju krajeva nezaboravljanja tih njihovih žrtava i strahota koje su doživeli u toj nesretnoj akciji. Mislim da "Oluja" ima svoju misiju, kao recimo i "Dara iz Jasenovca" - da nam se te stvari nikada ne ponavljaju i da nekako oprostimo i nastavimo, ali da ne zaboravimo.
STRAHOTE Vekovna ognjišta pre 26 godina napustilo više od 220.000 ljudi, više od 2.000 ih je pobijeno, Foto Z. Jovanović
Uloga Mileta Ilića u filmu "Dara iz Jasenovca" jeste, po rečima Vidovića, do sada bila najteža uloga na filmu u njegovoj karijeri.
- Uloga u "Oluji" je poprilično drugačija, više je okrenuta na drugu stranu onoga što sam radio u "Dari iz Jasenovca".
Deo kritike se odnosio na to da je u filmu "Dara iz Jasenovca" previše surovosti. A da li će je biti u "Oluji", Vidović odgovara:
- Svaki rat je surov, pun agresije, zla i mržnje, tako da kada radimo filmove o ratu ne možemo da izbegnemo surovost. Mislim da bi to onda bilo previše iluzorno i previše nerealno kada bi pokušavali da pravimo filmove o ratu, a da u njima nema surovosti. Film imitira život, a ako ga već imitiramo kada pravimo filmove o ratu, tu mora biti i surovosti. Mislim da će i u "Oluji" biti nekih surovih scena, ali ništa što se nije desilo i što smo mi izmislili. Sve se to nažalost desilo i nadamo se da se neće nikada ponoviti.
Vidović je na sceni matičnog Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci tumačio likove Jovana Dučića u istoimenom komadu, Raskoljnikova u "Zločinu i kazni", Ahmeda Nurudina u predstavi "Derviš i smrt"... Njegove uloge su zapažene u serijama "Meso", "Kosti" i "Hotel Balkan", igrano-dokumentarnom TV filmu "Koridor '92", a na Malti je zaigrao sa Benom Kingslijem i Džozefom Fajnsom. U žiži pažnje našao se i zbog serije "Pevačica", koja se oslanja na nerešeno ubistvo folk pevačice Jelene Krsmanović Marjanović. Najznačajnije uloge dosad je ostvario igrajući tragične junake u teškim životnim okolnostima.
- Do sada sam u karijeri, i pozorišnoj i filmskoj, uglavnom tumačio te tragične lirske likove koji su se nalazili u neverovatnim, teškim okolnostima - kaže Vidović. - Ne znam da li je to splet okolnosti, ja to ne biram. Uloge uvek nađu tebe, ti ih nikada ne biraš i svaka uloga koja te je pronašla je tu zato što je trebalo da te pronađe. Mislim da sve što nam se u životu dešava, dešava nam se sa razlogom i da ništa nije slučajno pa tako i ove uloge koje ja igram. .
Sa "teškim scenama" Vidović se, kako kaže, suočava na profesionalan način:
- U suštini nikada ne pomislim da neku scenu ne mogu da izvedem jer ako bih to mislio, ne bih se ni bavio ovim poslom. Dovodim u pitanje sve što se dešava u sceni, razmišljam o njoj iz svog ugla, iz ugla partnera, ugla okolnosti, radnje, prepreka. To je sve zanatski deo posla, ali nikada nisam sebe doveo u situaciju da pomislim da nešto ne mogu da odigram jer svaka uloga koja mi je došla, došla je zato što je trebalo da dođe.
Film "Oluja" bi trebalo da se nađe u bioskopima krajem godine, dok će se serija od dvanaest epizoda emitovati tokom marta iduće godine. A, posle "Oluje" Vidovića očekuje snimanje jedne serije u Beogradu, u novembru, gde igra glavnu ulogu.
- O njoj još uvek ne smem da govorim. U planu je i jedan inostrani projekat, u Francuskoj najverovatnije. Početkom iduće godine trebalo bi da snimam drugu sezonu serije "Pevačica". Tu su, naravno, i moje obaveze u matičnoj kući, Narodnom pozorištu Republike Srpske. Posla ima, samo je bitno da bude zdravlja.
POTREBNA JE ISTINA O POGROMU
- SVI će hteti da film "Oluja" stave u političke okvire i politički kontest, nacionalistički, kao što su radili sa "Darom" - kaže Vidović.
- Tako se već i oko "Oluje" diže ogromna prašina. Moje je samo da kao glumac i umetnik radim na svojoj ulozi što bolje mogu i da svoj lik iznesem što verodostojnije, a kritika će uvek biti - i negativnih i pozitivih, bilo da se tiču samog filma kao umetničkog dela, političkih okolnosti u kojima je film stvaran ili zbog teme koju obrađuje. Svako treba da progovara o svojim ranama, svojim bolovima, sa bilo koje strane. Potiskivanjem i guranjem pod tepih nećemo ništa postići, već govoreći o tome jasno, istinito i iskreno - a istina je da se "Oluja" desila i da je to bio pogrom jednog naroda.
SUOČAVANjE SA BOLOM I PATNjOM
- DA li je to pitanje propagande ili nekih drugih uticaja zaista ne bih znao, ali je negde u suštini istina da kada Srbi progovaraju o svojim žrtvama uvek nailaze na osudu, kako sveta tako i ljudi koji se nalaze u okruženju - kaže Vidović.
- Mislim da se to mora polako početi prenebregavati i moramo što iskrenije govoriti o svojim problemima, suočavati se sa njima, i mi, a i ljudi koji ne priznaju tu istinu koja se dogodila, da na kraju dana možemo jedni drugima pogledati u oči, svako sa svojim bolom, svako sa svojom patnjom - iskren je naš sagovornik.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)