PETA NEPOVOLJNA GODINA ZA KUKURUZ: Očekuje se tri tone po hektaru. Na nekim njivama neće biti ni zrna
KLIMA je ove godine rešila da dokrajči kukuruz. Ekstremne vremenske prilike bukvalno su desetkovale prinose i stručnjaci tvrde da treba da budemo srećni ako po hektaru u proseku budemo imali iznad tri tone. Na mnogim oranicama nema ni zrna, stabljike su ostale male i zakržljale bez klipa i metlice.
Z. grumić
Prema rečima dr Gorana Bekavca, naučnog savetnika za genetiku i oplemenjivanje biljaka u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, poslednjih pet godina imamo ekstremno loše uslove za kukuruz. Sušne i veoma tople bile su 2021. i 2022, dok je 2023. godina bila veoma topla, ali sa znatno više padavina nego prethodne dve. Iste godine, naše krajeve su pogodile i superćelijske oluje nanoseći ogromne štete poljoprivredi. A zatim je došla 2024. godina kada smo na najgrublji način osetili efekte toplotne kupole koja je trajala gotovo 2,5 meseca. Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kom je velika masa toplog vazduha zarobljena pod sistemom visokog pritiska, stvarajući dugotrajan period ekstremnih vrućina iznad određenog područja.
- Ove godine u junu na osam lokaliteta u našoj zemlji nije pala ni kap kiše - kaže Bekavac. - Koliko je to ozbiljan problem zna svaki proizvođač kukuruza. Kukuruzu je tokom juna meseca u proseku potrebno oko 90 litara padavina po metru kvadratnom, a mi u pojedinim delovima nismo imali ni kap kiše. Nedostatak vlage i ekstremno visoke temperature u junu su veoma nepovoljno uticale na najosetljivije faze rasta i razvića biljaka. Kukuruz je ostao nizak, formirana je znatno manja potencijalna fotosintetska površina, kod velikog broja hibrida polinacija i oplodnja su protekli u izuzetno nepovoljnim uslovima, formiran je nekompletan set zrna na klipu, što će se u krajnjem odraziti na visinu prinosa. Na nekim poljima u okolini Kikinde, formirane su biljke visine svega 120-130 centimetara, potpuno jalove, bez klipa, čak se ni metlica nije uspela razviti. Na nekim parcelama, ratari su već u julu tarupirali useve tvrdeći da biljke nisu ni za silažu jer su bile dopola suve, bez formiranog klipa i zrna, i jedino što im preostaje je da vrate nešto organske materije u zemljište. Kolike ćemo prinose imati kada i takve njive uđu u prosek, teško je reći. Moramo imati u vidu da je kao i svake godine bilo i vremenskih nepogoda, ozbiljnog napada kukuruznog plamenca i pamukove sovice i da se mogu očekivati veće koncentracije mikotoksina u zrnu kukuruza, pogotovo aflatoksina.
Imajući sve ovo u vidu, ukoliko na nivou cele države budemo imali prosečan prinos zrna preko tri tone po hektaru, trebalo bi da budemo zadovoljni.
U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, kako kaže, odavno su prepoznali značaj rada na sortama i hibridima koji su toleratni prema klimatskim promenama, koji bolje izdržavaju sušu i ekstremne temperature, racionalnije koriste vodu i koje su otpornije na bolesti. U Institutu je akreditovan Centar izuzetnih vrednosti za inovacije u oplemenjivanju biljaka tolerantnih na klimatske promene Climate Crops, koji se bavi razvojem sorti i hibrida koji bi mogli biti deo odgovora na klimatske promene - kaže Bekavac. Nijedan hibrid ne može bez vode, ali ima onih koji racionalnije troše vodu, onih koji su tolerantniji prema suši i ekstremno visokim temperaturama. Aktivnostima centra obuhvaćene su sve biljne vrste na kojima se radi u Institutu sa ciljem da se razvije sortiment odgovarajućeg prinosa i kvaliteta.
Prema njegovim rečima, kratkoročnih rešenja u poljoprivredi nema i sve se mora precizno planirati kako bi se ublažili efekti klimatskih promena i istovremeno ostvarili stabilni prinosi. Ističe dve najznačajnije mere adaptacije koje moramo odmah implementirati: 1. Prilagođavanje tehnologije proizvodnje izmenjenim klimatskim prilikama 2. Gajenje hibrida tolerantnih na klimatske promene.
Nažalost, čini se da nismo izvukli pouke iz prethodnih veoma teških godina i da umesto mera prilagođavanja na izmenjene uslove spoljašnje sredine, mi i dalje "bolujemo" od nekih starih, po pravilu pogrešnih navika i nismo spremni za prihvatanje inovacija, kako po pitanju tehnologije proizvodnje tako i sortimenta. Odgovarajućom tehnologijom proizvodnje, odnosno adekvatnim agrotehničkim merama moramo popravljati kvalitet i čuvati svaki milimetar padavina u zemljištu, a izborom adakvatnog sortimenta osigurati i prinos i kvalitet zrna kukuruza.
Otvaramo i pitanje navodnjavanja, da li postoji način da navodnjavamo 800.000-900.000 hektara pod kukuruzom? Za ozbiljno navodnjavanje potrebne su infrastruktura, oprema, kvalitetna voda, mehanizacija, a sve je to poskupljuje proizvodnju. Ako bismo i počeli da navodnjavamo, moramo imati na umu da time menjamo pedogenetske procese u zemljištu, ubrzavamo mineralizaciju organske materije i menjamo odnos organske i mineralne komponente zemljišta. Imajmo u vidu da je zemljište neobnovljivi resurs i umesto da ga svojim aktivnostima oplemenjujemo, umesto da vraćamo organsku materiju u zemljište, mi spaljujemo žetvene ostatke. Spaljivanje žetvenih ostataka i izostanak primene stajnjaka dovelo je do ozbiljnog smanjenja organske materije i humusa u zemljištu i narušavanja njegove strukture. Od spaljivanja žetvenih ostatake nema nijedne koristi, dok su štete višestruke (poljoprivredne, bezbednosne, ekološke...).
Jasno je da će prinosi ratarskih kultura uvek zavisiti od vremena, i ono što treba da radimo je da adekvatnim merama učinimo sve da ublažimo vremenske ekstreme i obezbedimo stabilnost proizvodnje.
SUTRA: I vinogradarstvo na udaru
"TI SI KRETEN!" Žestoka svađa u studiju Hit tvita, Babić udario na Antonijevića
ŽESTOKA svađa izbila je večeras u studiju televizije "Pink" u emisiji Hit Tvit gde gostuju predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, pravnik Milan Antonijević i biznismen Branko Babić.
16. 11. 2025. u 21:55
ZELENSKI ALARMIRAO EVROPU: Rusija će pokrenuti veliku agresiju na kontinent, poznata i godina
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija planira da pokrene veliku agresiju na evropskom kontinentu 2029. ili 2030. godine, navodeći da na to ukazuje povećana ruska proizvodnja oružja.
13. 11. 2025. u 10:54
GLAVNI GRAD BEZ STANOVNIKA: Prestonica koja nije zaživela - vlada tišina, nema gužve i žurbe (VIDEO)
NGERULMUD je jedan od onih gradova koji zvuče kao da pripadaju nekoj dalekoj legendi, a u velikoj meri to zaista i jeste.
18. 11. 2025. u 09:18
Komentari (0)