HIMNE RADU I TREZVENOJ MLADOSTI: Svedočenje Vokija Kostića o svom čuvenom ocu - Svakodnevno dva sata vežbao klavir
PARALELNO sa gimnazijom Aleksandar Kostić pohađao je klavir i kompoziciju u Srpskoj muzičkoj školi, gde je njegov dar primetio i podstakao Stevan Mokranjac. Muzikolog i dugogodišnji muzički urednik TV Beograd, Snežana Nikolajević, primećuje da se Kostić u mladosti bavio komponovanjem, ali je njegovo prevashodno usmerenje bilo pijanizam. To potvrđuju i reči našeg uglednog kompozitora, Vojislava Vokija Kostića, kako je njegov otac do kraja života svakodnevno, obavezno, po dva sata vežbao klavir.
Foto: Dokumentacija Legata dr Aleksandra Kostića; Arhiv „Novosti“; Vikipedija; Arhiv instituta za histologiju i embrologiju; Digitalna arhiva CIBID Medicinskog fakulteta i Arhiv AVA SANU
U tekstu "Aleksandar Đ. Kostić - kompozitor i pijanista", objavljenom u zborniku "Legende Beogradskog univerziteta" (u sklopu istomenog projekta izložbi i tribina u UB "Svetozar Marković", koji su od 2002. do 2004. priredile Marija Vranić Ignjačević, Dragana Stolić i Dubravka Milošević), ona između ostalog navodi njegove dve rane horske kompozicije - "Proleće" i "Himna trezvene mladeži", kao i "Uspavanku za klavir" iz 1912. posvećenu tadašnjoj devojci, gospođici Smilji Joksić. Kompoziciji se vratio još jednom, 1940. kada je napisao "Himnu radu" (posle rata pevali su je razni horovi, među kojima i Hor Radio Beograda).
KADA JE 1912. upisao studije medicine u Nansiju, otpočeo je i majstorski kurs kod Luja Dijemera, jednog od najčuvenijih francuskoh pijanista i pedagoga, i završio ga veoma uspešnim resitalom. Kasnije je u Strazburu, dok je pripremao doktorat iz medicine, pohađao dvomesečni pijanistički kurs kod Listovog učenika, Konrada Ansoržea. Ipak, kao najzanimljiviju, Snežana Nikolajević navodi dvomesečnu saradnju sa Alfredom Kortoom, u leto 1935, tokom koje se Kostić specijalizuje za dela Šopena.
Foto: Dokumentacija Legata dr Aleksandra Kostića; Arhiv „Novosti“; Vikipedija; Arhiv instituta za histologiju i embrologiju; Digitalna arhiva CIBID Medicinskog fakulteta i Arhiv AVA SANU
U jesen 1969. svom sinu izneo je ideju da održi resital na Kolarcu. Iz političkih razloga, opet, ovaj nastup je osujećen, ali je Kostićeva interpretacija Šopenovih dela ostala trajno zabeležena, zahvaljujući Vokijevoj upornosti da koncert snimi.
- Radilo se tri noći decembra iste godine u studiju Radio Beograda i ostvaren je jedan raritetni snimak koji najbolje govori o pijanističkim sposobnostima Aleksandra Đ. Kostića, o izvođaštvu, neobičnom i fascinantnom za jednog amatera - piše Snežana Nikolajević. - Čuje se na tom snimku razrađena pijanistička tehnika, fino savladan i odlično prezentovan oblik, ukusna agogika, visok stepen virtuoziteta, zaobljen ton i velika dinamička skala. Ove interpretacije odolele bi i vrednovanju veoma zahtevnih i izbirljivih muzičkih kritičara a privukle pažnju širokog auditorijuma svojom eruptivnom emotivnošću.
Snimljeno je tada oko 70 minuta Šopenove muzike, a trake je Voki Kostić čuvao 34 godine, da bi 2002. bile digitalizovane i poslužile za dokumentarni film koji je posvetio ocu - "Koncert prof. dr Aleksandra Kostića". Tada je urađeno i rariteno CD izdanje od 50 numerisanih primeraka za stručnjake, muzičke sladokusce i poštovaoce.
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)