UZ INOVACIJE, HIRURG I DALJE NAJVAŽNIJI: Prof. Rasulić o prestižnom Evropskom kongresu neurohirurgije, koji je juče počeo u Beogradu

B. Radivojević

18. 10. 2022. u 09:33

BEOGRAD je trenutno prestonica svetske neurohirurgije: sva elita iz ove grane medicine, sa svih kontinenata, došla je u Srbiju na Evropski kongres neurohirurgije, koji se održava na četiri godine, ukupno oko 3.000 učesnika i više od 300 predavača iz 70 zemalja.

УЗ ИНОВАЦИЈЕ, ХИРУРГ И ДАЉЕ НАЈВАЖНИЈИ: Проф. Расулић о престижном Европском конгресу неурохирургије, који је јуче почео у Београду

Foto V. Danilov

Profesor dr Lukas Rasulić, predsednik Kongresa i predsednik Udruženja neurohirurga Srbije, kaže da je već sama činjenica da je organizacija EANS 2022, koji se prvi put održava na prostoru jugoistočne Evrope, poverena Srbiji, veliko priznanje za naše neurohirurge.

- Odluka da Beograd bude domaćin i organizator EANS 2022. kongresa potvrda je da su srpski neurohirurzi priznati i prepoznati u svetu. Takođe, ovim je pokazano da je međunarodna neurohirurška zajednica prepoznala značaj Udruženja neurohirurga Srbije za razvoj neurohirurgije na ovim prostorima - kaže profesor Rasulić.

EANS kongres u Beogradu je, zapravo, rezultat svega što je postignuto tokom višegodišnjih aktivnosti Udruženja neurohirurga Srbije u međunarodnoj neurohirurškoj zajednici.

- Prilika da se organizuje najveći kontinentalni kongres je veoma značajna za svaku zemlju. Pored stručno-naučnog, akademskog i profesionalnog značaja, organizacija događaja ovog ranga ima veliki broj benefita, ne samo za profesiju već i za grad i zemlju domaćina - objašnjava prof. Rasulić.

Prof. dr Lukas Rasulić, Foto N. Skenderija

Svi eminentni svetski poznati neurohirurzi posetiće Beograd do 20. oktobra, kada se zatvara Kongres, čiji je radni deo počeo juče.

U okviru naučnog programa pozvani predavači će prezentovati najnovija dostignuća.

- Stečena znanja omogućiće našim lekarima primenu najnovijih dostignuća u svakodnevnoj praksi, upoznavanje sa savremenim metodama koje se koriste u dijagnostici i hirurgiji i multidisciplinarni pristup lečenju pacijenata, što će značajno uticati na poboljšanje kvaliteta života pacijenata - kaže profesor Rasulić.

Kongres pokriva sve oblasti neurohirurgije, kao što su neuroonkologija, spinalna i vaskularna neurohirurgija, funkcionalna i hirurgija perifernog nervnog sistema i mnoge druge. Ova oblast medicine je puno napredovala uvođenjem savremene opreme koja olakšava dijagnostiku i sam operativni zahvat, ali su znanje i veština neurohirurga ipak presudni.

- Neurohirurgija je veoma zahtevna specijalnost, koja podrazumeva dobro donošenje odluka pod stresom - priča prof. Rasulić.

- Odlučujući za ishod operacije je hirurg, odnosno čovek koji poseduje dobru manuelnu spretnost, efikasno upravljanje vremenom i organizaciju, samopouzdanje i oprez, fizičku izdržljivost i emocionalnu snagu. Takođe, mora biti obrazovan, sa iskustvom, dobro obučen, mora pratiti trendove i biti fokusiran na planiranje i rešavanje svakog pojedinačnog problema korišćenjem najsavremenijih dostignuća. Zato se ovaj kongres i zove "Trendovi, uvid, inovacije: neurohirurgija izvan tehnologije".

Od prošlog ovakvog međunarodnog skupa, prema rečima profesora Rasulića, najveći iskoraci u neurohirurgiji bili su razvoj i upotreba veštačke inteligencije, virtuelne stvarnosti, unapređenje vizuelizacije, kao i genetski inženjering, koncept ćelijske hirurgije i lečenje na molekularnom nivou.

EFIKASNIJE ZBRINjAVANjE OBOLELIH

POSLEDNjU deceniju karakteriše progresivna evolucija neurohirurgije ka novoj biološkoj fazi.

- Ovaj trend je pratio brz i paralelan razvoj translacione medicine i nanotehnologija - kaže prof. Rasulić.

- Dalji razvoj personalizovane medicine, koncepta ćelijske hirurgije, uvođenje novih tehnologija, optimizacija postojećih i smanjenje troškova među glavnim su izazovima u doglednoj budućnosti neurohirurgije. To vodi daljoj preciznosti i efikasnosti zbrinjavanja pacijenata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

RED SUNCA, PA RED KIŠE: Evo kakvo nas vreme očekuje danas