ZAGREB NE PRESTAJE DA VODI RAT POSLE RATA: Zbog zločina počinjenih u Hrvatskoj od 1991. do 1995, za tri decenije procesuirano 3.736 ljudi

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

30. 06. 2022. u 09:21

U VEZI sa ratnim zločinima počinjenim u Hrvatskoj procesuirano je 3.736 osoba, mahom pripadnika srpskih oružanih snaga.

ЗАГРЕБ НЕ ПРЕСТАЈЕ ДА ВОДИ РАТ ПОСЛЕ РАТА: Због злочина почињених у Хрватској од 1991. до 1995, за три деценије процесуирано 3.736 људи

Predstavljanje knjige u Domu vojske, Foto Promo

Pred srpskim sudovima našlo se 117 osoba, od čega 54 pripadnika hrvatskih oružanih jedinica, dok su ostali - Srbi. Pred Haškim tribunalom našle su se zbog događaja u Hrvatskoj 22 osobe: 15 Srba, koji su ili osuđeni ili umrli tokom procesa, i sedam Hrvata, koji su oslobođeni.

Ove podatke izneo je u utorak direktor Informaciono-dokumentarnog centra "Veritas" Savo Štrbac, na predstavljanju knjige "Procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj 1991-1995", koju je priredio.

- Od Nove godine u Hrvatskoj su podnete 22 krivične prijave protiv pripadnika JNA i srpskih oružanih snaga. Podignuto je šest optužnica, doneto pet presuda, od čega je samo jedna oslobađajuća - kaže Štrbac. - U jednoj odluci Ustavnog suda Hrvatske navodi se da je pred tamošnjim pravosuđem od kraja rata doneto 666 osuđujućih presuda. Od 2012. vođeno je prosečno po 35 istraga godišnje.

Foto Promo

Samo 3,1 odsto krivično gonjenih osoba bili su pripadnici hrvatskih jedinica. Čak 100 ljudi prvobitno je bilo suđeno za genocid, pa su jednom broju optužnice preimenovane. Za oružanu pobunu procesuirano je njih 21.255.

- Pod pritiskom Amerike, Zagreb je 1996. godine doneo Zakon o oprostu, po kom su svi okrivljeni za oružanu pobunu amnestirani. Međutim, te iste godine, 400 Srba optuženo je za ratne zločine. Dakle, oni su jedno delo zamenili drugim, težim. Od tada, iz kontingenta od 20.000 ljudi stalno izvlače imena za nova hapšenja - naveo je Štrbac.

Dušan Bratić, pravni zastupnik u slučaju "Petrovačka cesta", podseća da Hrvatska produkuje sudske postupke, dok Srbija to ne čini čak ni sa predmetima koje je 1991. započelo vojno pravosuđe.

- Akti koji prethode hrvatskim optužnicama vrcaju od neistina, a postupci nisu ništa drugo do gonjenje neprijatelja i posle okončanja rata - kazao je Bratić.

SRBIN UHAPŠEN NA ODMORU

JOVAN CVIJETIĆ, za kog se u utorak saznalo da je pre nedelju dana uhapšen prilikom ulaska iz Severne Makedonije u Grčku, gde je išao na odmor, na optužnici se nalazi od 1992. Uhapšen je po evropskom nalogu za hapšenje i verovatno će za mesec-dva biti izručen Hrvatskoj. Kako je Štrbac naglasio, svuda u svetu postoje rokovi do kada jedan predmet može da se zatvori, samo u Hrvatskoj on traje 30 godina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna