MASKA KOJA DETEKTUJE KORONU: Profesor Goran Stojanović sa svojim timom u novosadskom Naučno-tehnološkom parku stvara praktične inovacije

Lj. PRERADOVIĆ

25. 12. 2021. u 12:00

OSIM što nas već bezmalo dve godine, koliko traje pandemija kovida 19, štiti od zaraze virusom korona, neizbežne maske su nedavno dobile još jednu, vrlo korisnu ulogu. Naime, kada se na njenoj unutrašnjoj strani, onoj koju stavljamo do nosa i usana, srebrnim koncem izvezu komponente u obliku kondenzatora, maska može da nam otkrije da li u organizmu imamo ovaj opasni virus.

МАСКА КОЈА ДЕТЕКТУЈЕ КОРОНУ: Професор Горан Стојановић са својим тимом у новосадском Научно-технолошком парку ствара практичне иновације

Foto N. Karlić

Ova neobična, ali vrlo korisna maska "posledica" je naše pameti. Nastala je u "režiji" Gorana Stojanovića, profesora novosadskog Fakulteta tehničkih nauka i tima njegovih mladih kolega i naučnika. Strpljivim radom i istraživanjem "iznikla" je u laboratoriji Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu.

Entuzijasti, može se reći, s dečjom radoznalošću, u prostorijama prepunim kompjutera i drugih elektronskih sprava, ali i sa mašinom za vez, ne miruju, i na ovome se nisu zaustavili. Ideje im poput bujice samo naviru, pa je već narečenoj zaštitnoj maski dodeljen još jedan "posao": da na osnovu daha otkrije da li onaj koji je nosi ima helikobakteriju. Uskoro će "raditi" još jedan "posao", da nas u zimskim mesecima greje!

Opisujući nam kako kondenzatori detektuju virus korona, naš sagovornik veli da, kada dišemo na kondenzator izvezen u maski, menjamo električne osobine te elektronske komponente, a senzor kada se poveže za računar ili aplikaciju na mobilnom telefonu, beleži promenu.

- Kada dišemo možemo da zabeležimo promenu onoga što udišemo ili izdišemo i vidi se da li su pluća bolesna ili ne - objašnjava profesor Stojanović kako sve ovo funkcioniše, dodajući da je slab kapacitet pluća znak bolesti kovida.

Kod kuće se svako može preliminarno testirati na ovaj virus. Maske su nedavno patentirane i zasada ih nose samo članovi tima na fakultetu, a realno je očekivati da mogu da se kupe u apotekama i prodavnicama, u bliskoj budućnosti.

Razmišljajući šta bi još moglo da se uradi sa zaštitnom maskom, kojih se, očligledno još izvesno vreme nećemo osloboditi, profesor Stojanović i njegov mladi tim je došao na ideju da nam maske zimi greju lice, što je, kako ističe blagodetno za zimske sportove, za klizače i skijaše. One će uskoro moći da se ugrađuju i u druge odevne predmete, pa će zimogrožljivi lakše podnositi niže temperature.

- Još jedna, dodatna korist zaštitne maske je da onima koji je nose može da otkrije da li imaju helikobakteriju u organizmu - otkriva nam profesor Stojanović na čemu trenutno rade. - Senzori ugrađeni u maske moći će da iz daha detektuju helikobakteriju. Do sada smo uradili merenje pH vrednosti iz daha.

Sve ovo, i još mnogo zanimljivih pronalazaka "krčka" se u ovoj laboratoriji zahvaljujući projektu STRENTEX, koji je odobrila i finansira Evropska komisija. Među 109 prijavljenih, odabrano je deset, a projekat novosadskog profesora je bio na trećem mestu.

- Dobili smo bespovratnih 2,47 miliona evra, da oformimo tim od međunarodnih i naših stručnjaka u oblasti elektronike na tekstilu - priča nam naš sagovornik kako je sve počelo. - Čitavu 2020. smo iskoristili da kupimo savremenu opremu. Formirali smo tim, zaposlili četiri postdoktoranda i isto toliko mladih istraživača, čije se plate finansiraju iz fonda ovog projekta.

Na spisku izuma je pametni zavoj sa senzorom, koji prati status rane čak i ispod gipsa, odnosno da li se stvaraju bakterije, kakva je njena pH vrednost... zavoj koji, dakle, beleži sve promene na rani. Počeli su da vezu i elektrode za EKG snimanje, pa ćemo u dogledno vreme moći da kupimo majicu sa ovom "napravom" i da bez povezivanja na EKG uređaj saznamo stanje našeg srca.

Intencija rukovodioca ovih projekata i njegovog tima je, kako veli, da njihova dostignuća i patenti imaju primenu u praksi, da koriste ljudima...

- Ako naši izumi pomognu nekome da živi bolje, kvalitetnije i srećnije, i mi ćemo biti srećniji i sa više elana nastavićemo da radimo dalje - poručuje profesor Goran Stojanović.

ELEKTRONIKA

PROFESOR Stojanović nam je otkrio i da trenutno rukovodi i radi u četiri projekta. U prvom je reč o tekstilnoj elektronici, drugi se bavi jestivom elektronikom, posebno su posvećeni i istraživanju senzora za ispitivanje kvaliteta vode, dok je četvrti projekat o odgovornom istraživanju.

- Etika istraživanja je da sve što radimo bude zasnovano na svim etičkim principima akademske čestitosti i poštenja.

SENZOR ZA KVALITET VOĆA I POVRĆA

PROFESOR sa svojim timom trenutno pravi senzore koji detektuju kvalitet, odnosno svežinu voća i povrća, pomoću kojih se lako sazna da li ono treba što pre da se pojede ili može još da odstoji. Merač će, tvrdi naš sagovornik, reći u dan koliko su, na primer "stari" plodovi banane ili avokada.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili