ISTORIJSKI DODATAK - UZ BAĆUŠKE BEOGRAD POSTAJE EVROPA: Doprinos ruske emigracije u razvoju kulture, umetnosti i arhitekture

Vojislava Spasojević Crnjanski

03. 06. 2021. u 15:42

NEMOGUĆE je danas, u punoj meri, oceniti doprinos ruske emigracije koja je u Kraljevinu, a pre svega u Srbiju, donela znanje, obrazovanje i iskustvo u oblastima kojima su se bavili.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - УЗ БАЋУШКЕ БЕОГРАД ПОСТАЈЕ ЕВРОПА: Допринос руске емиграције у развоју културе, уметности и архитектуре

Ruske izbeglice na jednom skupu u Beogradu

Najveći broj ruskih intelektualaca i umetnika, nije stigao da upozna ove boljke svake emigracije, jer su brzo nalazili posao i istinski bili korisni. To osećanje ličnog doprinosa moralo je da ima lekovit učinak na tugu i nostalgiju za svojom zemljom i ranijim životom.

Ogromne tragove "beli" Rusi ostavili su u srpskoj arhitekturi, baletu, operi, slikarstvu, stripu. Upravo su oni postavili prve baletske predstave na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, 1923. godine, kada su izvedeni fragmenti baleta "Ščelkunčik" ("Krcko Oraščić") Petra Iljiča Čajkovskog i "Šeherezade" Nikolaja Rimskog-Korsakova. Dve godine ranije osnovana je i Glumačko-baletska škola.

Za uspostavljanje beogradskog baleta najzaslužniji su Klaudija Isačenko, nastavnik baleta u Glumačko-baletskoj školi, i Jelena Poljakova, prva solistkinja Marijinskog teatra u Petrogradu. Velika je uloga i Margarite Froman, soliste Boljšog teatra. Baletske predstave režirali su i igrali Teofil Pavlovski, Igor Vasiljevski, Nina Kirsanova, Maks Froman... Iz ruske Glumačko-baletske škole ponikle su i prve srpske balerine, a baletska scena mogla je da stane rame uz rame sa evropskim.

NINA VASILjEVNA KIRSANOVA, široj publici poznata kao baka Mikija Manojlovića, koja ređa pasijans u filmu "Nešto između", više puta je napuštala srpsku prestonicu zbog međunarodne karijere, ali se uvek vraćala. Posle silaska sa scene nastavila je sa pedagoškim radom, a u poznim godinama završila je arheologiju, pa u sedamdesetoj čak i magistrirala. Bila je supruga čuvenog operskog pevača, soliste Boljšog teatra, Borisa Popova. Prvi put je nastupila u javnosti na sceni pozorišta "Manjež", na Baletskoj večeri, sa Aleksandrom Fortunatom, baletanom Lavovskog velikog pozorišta. Fortunatov je kao direktor, reditelj i prvi igrač Baleta Narodnog pozorišta, ujedno pripremio prvi celovečernji balet, 1924. - "Kopeliju", u kojoj je nastupila Kirsanova.

Godine 1926. s Fortunatom odlazi u Pariz, a od 1927. do 1931. igra u trupi čuvene Ane Bavlovne kao primabalerina. Posle Anine smrti vraća se u Beograd i postaje šef baleta, koreograf i reditelj. Njen baletski studio prerasta u Državnu baletsku školu.

Smatra se da je Opera Narodnog pozorišta otpočela samostalnu delatnost 1919. Ruski operski pevači nastupali su na scenama u Beogradu, Novom Sadu i Zagrebu. Među njima su bili Lena Zinovjeva, Georgija Jurnjeva, Jelena Rejmonova, Jelisaveta Popova, Pavla Holotkova, Boris Popov... Istaknuta operska pevačica Ksenija Rogovska Hristić, koja je završila Milanski konzervatorijum, a od 1914. pevala u Moskovskoj i Operi Boljšog teatra, emigrirala je u Srbiju 1920. Na sceni Narodnog pozorišta pevala je sedam sezona, sve dok nije prešla u Parisku operu. U srpsku prestonicu vraća se 1929. i udaje za slavnog kompozitora i direktora Beogradske opere Stevana Hristića. Biće solista još celu deceniju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili