STRAH BEZ RAZLOGA MORA DA SE LEČI Upozorenje stručnjaka: Ukoliko primetite neke od ovih simptoma, potražite pomoć
ANKSIOZNOST je jedno od najčešćih mentalnih stanja današnjice i može ozbiljno da naruši kvalitet života.
Foto: Depositphotos
Karakteriše je osećaj stalne napetosti, unutrašnjeg nemira i straha koji često nema jasno prepoznatljiv uzrok. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, od anksioznih poremećaja pati više od 300 miliona ljudi širom sveta, dok se procenjuje da u Srbiji simptome anksioznosti povremeno doživi čak svaki četvrti građanin.
Iako se često smatra "slabošću nervnog sistema", anksioznost je u stvari poremećaj koji ima jasne biološke, psihološke i socijalne uzroke. Dok je normalna anksioznost prirodan odgovor na stres i realne opasnosti, patološka anksioznost traje i onda kada nema objektivnog razloga za strah. Tada ona postaje ozbiljan poremećaj koji narušava san, radnu sposobnost i odnose s ljudima. Problem je što mnogi pacijenti najpre posećuju internistu, kardiologa ili pulmologa, verujući da tegobe potiču od srca ili pluća, a tek kasnije stignu kod psihijatra.
U intervjuu za "Novosti", specijalista psihijatrije dr Ljiljana Simić objašnjava kako da prepoznamo prve simptome tog mentalnog poremećaja i na koji način se pristupa terapiji:
- Anksioznost je u osnovi osećaj napetosti i nemira. U normalnim okolnostima svi je osećamo - recimo pred ispit, razgovor za posao ili neku životnu promenu. Međutim, kada se uznemirenost javlja stalno, kada traje i u situacijama gde nema realne opasnosti, govorimo o patološkoj anksioznosti. Tada ona postaje bolest i zahteva lečenje.
Foto: Printskrin
o Koji su simptomi na koje ljudi treba da obrate pažnju?
- Najpre se javljaju telesni znaci: lupanje srca, stezanje u grudima, osećaj nedostatka vazduha, knedla u grlu, drhtavica, slabost, malaksalost. Zatim tu su psihički simptomi - stalna zabrinutost, nemogućnost da se misli smire, loš san, bezvoljnost i gubitak apetita. Važno je naglasiti da kada osoba duže od nekoliko nedelja oseća ovakve tegobe i kada one počnu da ometaju svakodnevni život, to je trenutak da se potraži stručna pomoć.
o Kako izgleda proces dijagnostike ?
- Prvi korak je razgovor, psihijatrijski intervju, u kojem procenjujemo simptome, kapacitete i životne okolnosti pacijenta. Na osnovu toga pravimo individualni plan lečenja. Nekada je dovoljna psihoterapijska podrška, ali kada je klinička slika intenzivna i svakodnevna, moramo uključiti i lekove.
o Koji lekovi se koriste i koliko dugo traje terapija?
- Osnovu čine antidepresivi iz grupe SSRI ili SNRI - poput sertralina, escitaloprama ili venlafaksina. Terapija mora da traje najmanje šest meseci, a često i duže, do godinu dana, kako bi se sprečio povratak simptoma. Kod težih oblika terapija može potrajati i nekoliko godina.
Krive su - okolnosti
o Koji su najčešći okidači za razvoj mentalnih poremećaja, posebno anksioznosti?
- Oni nisu uvek u ličnosti same osobe, već u okolnostima u kojima živi. To mogu da budu stres i neprilagođenost sredini - konflikti na poslu, u porodici, u partnerskim odnosima, kao i stalni pritisak ili osećaj nesigurnosti. Važno je razumeti da mentalni poremećaji nisu samo rezultat "takvog sklopa ličnosti". Faktori sredine, stresne situacije i neadekvatna podrška često pokreću ozbiljna stanja, čak i kod ljudi koji su inače stabilni i funkcionalni.
o A, psihoterapija?
- Psihoterapija je izuzetno važna, jer lekovi smanjuju uznemirenost i vraćaju ravnotežu neurohormona, ali ne rešavaju uzrok. Kroz razgovor pacijent uči da razume sopstvene misli, da prepozna obrasce koji ga vode u strah i da razvija nove načine suočavanja sa stresom. Najbolje rezultate daje kombinacija - lekovi za stabilizaciju i psihoterapija za promenu životnih obrazaca.
o Šta biste poručili ljudima koji misle da je sramota otići kod psihijatra?
- Da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti. Anksioznost je bolest, kao i svaka druga - kao što bismo išli kod kardiologa zbog srca, tako treba ići kod psihijatra kada duša pati. Uz pravilan tretman, većina ljudi se potpuno oporavi i vraća normalnom životu.
Preporučujemo
"TEK ĆETE VIDETI NA VIDOVDAN ŠTA IMAMO DA POKAŽEMO" Vučić: Samo su nam jednu raketu videli, pola sveta okrenuše naopačke
PREDSEDNIK Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom posete Kuli istakao je da će na Vidovdan vojska pokazati novo naoružanje.
26. 03. 2026. u 15:56
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
IRAN POSLAO JAVNU PORUKU SRBIJI: "Vi i mi smo simbol otpora i prkosa - ostaćemo jaki i ujedinjeni"
"OD BEOGRADA do Teherana, vidljiv je isti obrazac nasilja i nepoštovanja međunarodnog prava i ljudskih života."
25. 03. 2026. u 20:54
Komentari (0)