TRI OPŠTINE NE OBNAVLJAJU STOLARIJU: Od 17 lokalnih samouprava, Rakovica, Sopot i Novi Beograd bez ugovora sa Ministarstvom

G. Novaković/A. Z. Klisurić

16. 03. 2022. u 08:51

GRADSKE opštine Rakovica, Sopot i Novi Beograd ove godine nisu stavile paraf na ugovor o unapređenju energetske efikasnosti, u okviru nacionalnog programa koji je pokrenulo Ministarstvo rudarstva i energetike.

ТРИ ОПШТИНЕ НЕ ОБНАВЉАЈУ СТОЛАРИЈУ: Од 17 локалних самоуправа, Раковица, Сопот и Нови Београд без уговора са Министарством

Za ovu namenu Ministarstvo je izdvojilo 250 miliona evra, Foto P. Mitić

Ostalih 14 lokalnih samouprava u Beogradu imaće priliv novca od države za ovu namenu, da bi potom pomogli subvencijama svojim građanima da zamene prozore i vrata, postave solarne panele, izoluju zidove i krovove ili zamene kotlove. U ove svrhe resorno ministarstvo ukupno izdvaja dve milijarde dinara.

Kako smo nezvanično saznali u GO Rakovica, da preskoče učešće u programu odlučili su se iz praktičnih razloga. Zainteresovanost sugrađana je velika, a novca neće biti dovoljno da bi se svima izašlo u susret. Stoga, da se nikome ne bi zamerili, konkurs je ove godine preskočen. Iz sličnog razloga, i Sopoćani ovoga puta neće zameniti stolariju.

- Nismo konkurisali jer jednostavno nema sredstava u budžetu kojima bi to mogli da pokrijemo - rekli su za "Novosti" u GO Novi Beograd.

- Na našoj opštini ima više od 4.000 stambenih ulaza i potpuno je jasno da mi sa našim budžetom ne bismo mogli da raspišemo konkurs za sve stambene zajednice a da nekog ne diskriminišemo.

Čelnici Novog Beograda ovaj projekat ocenjuju kao veoma dobar, međutim, smatraju da je, pre svega, namenjen gradovima.

- Suludo bi bilo očekivati od beogradskih centralnih opština da sa svojim budžetima mogu da obezbede sredstva za ovakvu vrstu subvencija. Kase centralnih gradskih opština to ne mogu da podnesu, i mi to jedino možemo da uradimo uz pomoć Grada Beograda - kažu u ovoj opštini.

Foto M. Anđela

Izmenjeni uslovi ovogodišnjeg javnog poziva ministarstva, otvorila su vrata i beogradskim opštinama da se samostalno prijave, što su one i iskoristile. Kako su najavili iz resornog ministarstva, ovo nije poslednji javni poziv, biće ih tokom ove godine još. Oni su za ovu namenu izdvojili 250 miliona evra.

Nezvanične prijave kojima trenutno raspolažu gradske opštine ukazuju na to da su građani Beograda najviše zainteresovani za zamenu stolarije, iako projekat nudi nekoliko opcija koje bi doprinele unapređenju zaštite životne sredine. Takođe, građani bi uradili i termičku izolaciju zidova, a zamenili bi i kotlove.

- Na osnovu do sada evidentiranih zahteva, građani se najviše interesuju za rekonstrukciju fasada - rekli su u opštini Zvezdara.

- Međutim, raspodela sredstava zavisiće isključivo od rezultata konkursa, odnosno uslova koji svaki pojedinačni zahtev ispunjava. Zato je nezahvalno unapred odrediti procenu visine sredstava za svaku od oblasti.

Inače, nakon potpisivanja ugovora sa Ministarstvom rudarstva i energetike, beogradske opštine u narednom periodu objaviće javni poziv za izvođače radova. Nakon njihovog izbora biće raspisan i konkurs za građane i stambene zajednice.

Ugovori su potpisani prošlog petka u Aranđelovcu sa predstavnicima 151 grada i opština.

ZEMUN PRVI SA 30 MILIONA

PREMA podacima koje su nam dostavile pojedine gradske opštine o iznosima dobijenim od Ministarstva rudarstva i energetike, vodeći je Zemun. Ova lokalna samouprava raspolagaće sa čak 30 miliona dinara, po 15 miliona od države i iz lokalne kase. Sledi Barajevo koje će ukupno imati 15 miliona dinara, dok će Palilula raspolagati sa samo dva miliona dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina