Otpad (ne) smeta turistima?
10. 06. 2019. u 20:00
Dok beležimo turistički bum, malo se vodi računa o zaštiti prirode. Ministarstvo ne dobija primedbe u vezi sa ugrožavanjem životne sredine
Srbiju i Beograd posećuje sve više stranih turista
DOK Srbija beleži rekorde u turizmu i ubira značajan prihod od ove sve značajnije privredne grade, o zaštiti životne sredine i prirodnim lepotama skoro da se i ne vodi računa.
Prošle godine je zabeležen rekordan broj domaćih i stranih turista - čak 3,4 miliona, i oni su ostvarili oko devet i po miliona noćenja, a devizni priliv je premašio 1,3 milijarde evra. Očekivanja i za ovu godinu su velika, jer gosti, uz Beograd i Novi Sad, najviše posećuju Kopaonik, Zlatibor, Staru planinu, Vrnjačku Banju, Sokobanju...
Zaštita životne sredine i prirodnih lepota koje privlače turiste, s druge strane, izgleda da su nam poslednja briga. Tako se pred našim očima uništavaju Zaovinsko i Zavojsko jezero i bistre planinske reke, za koje se ne zna koliko dugo još takve mogu da budu zbog smeća koje se svuda baca, narušavajući pritom čitav eko-sistem, a divlja gradnja sve više cveta po nacionalnim parkovima. Možda su se domaći turisti navikli da gledaju nered i ljudski nemar, ali stranci se sigurno ne dive betonskom zdanju na Pančićevom vrhu ili brdima plastike po jezerima i rekama.
PROČITAJTE JOŠ - Smeće duž puteva ogledalo Srbije
- Nismo dobili nikakve primedbe u vezi sa ugrožavanjem životne sredine koje može da utiče na turizam - kazao nam je Miroslav Knežević, pomoćnik ministra turizma. - Vodimo računa o strategiji razvoja turizma i važnosti održivog razvoja i zaštite životne sredine. Lokalne samouprave bi trebalo da nam se obrate ukoliko imaju neki problem na određenoj destinaciji. Od kada sam ja ovde, nijedna lokalna samouprava se nije javila i rekla da ekologija ugrožava turizam.
Kada je reč o ovogodišnjem povećanju broja turista, Knežević objašnjava da će on biti na nivou evropskog i svetskog proseka. Samo za prva tri meseca, broj gostiju je za četiri odsto veći u odnosu na isti period prošle godine. Devizni priliv veći je za 8,7 odsto u prva dva meseca u odnosu na 2018. godinu.
- Očekujemo da će u narednom periodu rast beležiti Palić, Donje Podunavlje, Divčibare, Podrinje, jer se tu ulaže, pa su očekivanja realna - jasan je Knežević.
Da nemaju neki veliki uticaj na skretanje pažnje kada je u pitanju uništavanje prirodnih lepota naše zemlje, rekla nam je direktorka Turističke organizacije Srbije Marija Labović.
- Nije naša reč toliko jaka da bismo mogli da napravimo neki pomak - smatra Labovićeva. - Vodimo računa, kada pokazujemo prirodne lepote, da izbegnemo mesta koja su kritična. To vredi pričati onima čija se reč više čuje. Nas mogu i da saslušaju, ali ništa nije obavezujuće.
PROČITAJTE JOŠ - Na plažama u Igalu mnogo smeća
Direktorka TOS-a objašnjava da postoji trend rasta broja gostiju u poslednje četiri godine. Tu su, kako kaže, velika ulaganja u infrastrukturu, smeštajne kapacitete, promociju i kampanje, pa se to očekuje i ove godine. Teži se tome da dođe još više stranih turista i da se situacija promeni, da ih bude više nego domaćih, jer je to ono što generiše devizni priliv.
Nikola
12.06.2019. 18:25
To bih pre nazvao elementarnom kulturom.Zakoni su tu da nas podZa sećaju da to moramo činiti. Za one bahate i zaboravne. Definišu granice u samovolji pojedinaca prema kolektivnom dobru.Sve kreće iz porodice. Javne površine su poligon na kojem se vidi u kojoj meri je svako od nas individualno uspešan.
Komentari (1)