Portret srpskog kralja Milana Obrenovića je, kao i 2011. godine kada je prethodni put put bio izložen, izazvao veliko interesovanje i ponovo pokrenuo pitanje njegove stalne postavke, kao i izgradnje spomenika na centralnom gradskom trgu u Nišu koji nosi njegovo ime.


Muzejski savetnik Narodnog muzeja Niš Mara Makarić kazala je za agenciju Beta da je slika "po mnogo čemu jedinstvena" i da je delo od "neprocenjive vrednosti".


Portret, podsetila je Makarić, prikazuje kralja Milana u paradnoj uniformi sa sabljom i ruskim ordenom Petra Velikog, u smiraj dana, u blizini bojnog polja.


"Potret je urađen na inicijativu meštana Ćurline, kraja pored Niša u koji je kralj relativno često dolazio zbog lova. Meštani su najpre 1900. godine u tom selu podigli crkvicu u znak zahvalnosti kralju Milanu za to što je 1877. godine poveo vojsku u pohod za oslobođenje južnih srpskih teritorija od turske vlasti, a potom se rodila ideja o izradi portreta. Kada je portret urađen u crkvi bilo je to nešto posebno, jer tada nije bilo portreta u crkvama", kazala je Makarić.


Prema njenim rečima, izradu portreta pomogli su i stanovnici Vračara i Savinaca, dok je mermerni ram uradio rodonačelnik srpskog vajarstva Petar Ubavkić.


"Portret i ram predstavljaju jednu celinu. Ram je visok pet metara, dok je portret dimenzija 200 x 140 centimetara. Iznad portreta je postavljena figura Svetog Nikole, kako gleda u kralja raširenih ruku. Portret u suštini predstavlja apteozu porodice Obrenović, uzdizanje među bogove te porodice", objasnila je Makarić.


Kako je kazala, portret je za vreme Prvog svetskog rata bio dosta oštećen, a tome je doprinelo i paljenje sveća u crkvici i prašina kojoj je stalno bio izložen.


"Slikar Miodrag Anđelković Daja je 2002. godine pokrenuo postupak za konzervaciju slike i već naredne godine preneta je republički Zavod za zaštitu spomenika kulture gde je restauraciju veoma uspešno obavila slikar konzervator Ružica Vasić. Portret je prvi put bio izložen u Beogradu, a potom je 2010. godine dopremljen u Niš zbog izložbe portreta iz fonda niškog Narodnog muzeja i od tada se nalazi u depou muzeja", izjavila je Makarić.


Ona je dodala da bi najbolje rešenje bilo kada bi portret bio vraćen u crkvicu u Ćurlini, ali tamo bi bio veliki problem njegovog adekvatnog obezbeđenja, tako da je ideja o izlaganju u Svetosavskom domu mnogo realnija.


"Portret je vlasniško Eparhije niške i još 2010. godine tadašnji vladika Eparhije niške, a sada patrijarh srpski Irinej, predložio je da se napravi kopija portreta i da se postavi u crkvi Svete Petke u Ćurlini, a da se origilani portret, sa kopijom rama postavi u Svetosavskom domu“, rekla je Makarić.


Arhitekta i predsednika gradskog Saveta za kulturno stvaralaštvo Hadži Ivan Redi, na čiju je inicijativu portret nedavno bio izložen u Svetosavskom domu, kazao je agenciji Beta da je to samo jedan od prvih koraka da se odužimo kralju koji nas je beskrajno zadužio.


Pročitajte još: "Memoari kralja Milana" prvi put na srpskom jeziku


"Dodela priznanja na Dan oslobođenja Niša od Turaka, bio je pravi momenat da se portret ponovo prikaže javnosti i zahvalan sam Narodnom muzeju i Skupštini grada Niša na podršci. Ono što svakako moramo da uradimo je da postavimo spomenik kralju na trgu koji nosi njegovo ime. U Savetu za kulturno stvaralaštvo smo nekoliko godina vodili taj postupak, međutim, zaustavljen je negde u institucijama grada", istakao je Redi.


On je kazao da je nejasno zbog čega se spomenik nije našao u projektu za rekonstruciju Trga kralja Milana, ali i da se iskreno nada da će biti postavljen do prvog narednog jubilelja, 2023. godine, kada grad slavi 145 godina od oslobođenja od Turaka.