PARIZ PRVA BRANA ZA VRAĆANJE TEME KIM NA IST RIVER: Nakon sunovrata Briselskog sporazuma, otvara se pitanje o povratku pregovora pod okrilje UN

M. STANOJKOVIĆ

14. 11. 2022. u 08:00

OČIGLEDAN krah Briselskog sporazuma i nametanje nemačko-francuskog modela koji je sada, preko noći, postao okosnica dijaloga između Beograda i Prištine, otvara pitanje da li bi Srbija trebalo da pokrene široku diplomatsku inicijativu za povratak celog procesa pod okrilje UN.

ПАРИЗ ПРВА БРАНА ЗА ВРАЋАЊЕ ТЕМЕ КИМ НА ИСТ РИВЕР: Након суноврата Бриселског споразума, отвара се питање о повратку преговора под окриље УН

Foto AP

Tim pre što je Brisel dokazao nesposobnost da Albance i premijera privremenih institucija Aljbina Kurtija privoli da ispoštuje dogovoreno, uključujući i dugo očekivano formiranje ZSO.

Sagovornici "Novosti" smatraju da bi realizacija pomenute ideje bila najpravednija za našu zemlju budući da EU nije dozvoljavala "egal utakmicu", naginjući otvoreno ka prištinskoj strani, ali napominju da bi Brisel teško dozvolio takav preokret. Za povratak kosovskog pitanja na Ist River, kako procenjuju, potrebna je formalna podrška SB UN koji, između ostalih, čini i Francuska, koja sada sa Nemačkom nameće plan čiji su autori lideri pomenutih država. Prema njihovom mišljenju, EU odgovara da u ruci ima šargarepu, članstvo Srbije u Uniji, kao i da Zapad nema interes da se kosovski rebus preseli u palatu naroda, jer bi u tom slučaju došla do izražaja podrška Kine i Rusije našoj zemlji.

Za rešenje problema Kosova u UN bi imali podršku mnogih država, Foto D. Milovanović

Član Predsedništva SPS Dejan Radenković stava je da je EU uzalud potrošila više od 10 godina na briselski dijalog, jer je sve vreme forsirala rešenje koje vodi ka nezavisnosti Kosova. On navodi i da je EU prećutno prelazila preko činjenice da Priština ne ispunjava najvažnije stavke Briselskog sporazuma i da je od početka dijaloga sve pritiske usmeravala ka Beogradu.

- Briselska administracija je prećutno prelazila preko svih napada na Srbe na KiM, nije reagovala na upozorenja da se srpskoj zajednici nameće albanska nacionalna i kulturološka matrica - kaže Radenković za "Novosti".

- Brisel je okretao glavu i kod očiglednih sistemskih mehanizama asimilacije Srba i uništavanja srpske kulturne i verske baštine. EU je latentno ignorisala jedini validni međunarodni dokument vezan za KiM - Rezoluciju 1244. Da ne govorimo o nivou korupcije u servisima EU na Kosovu, Euleksu na primer. Pravo mesto za rešavanje kosovskog čvora su UN, gde još ima nade za međunarodno pravo.

Emanuel Makron, Foto AP

Nekadašnji ambasador Srbije pri UN Branko Branković smatra da je sve moguće i da treba pokušati, ali da ne treba ići "grlom u jagode", već "prvo sondirati teren". Kako objašnjava proceduru glasanja, sednicu može u ovom slučaju da sazove samo neka od 15 članica SB UN i generalni sekretar.

- Ima tu jedna ozbiljna začkoljica, a to je da taj ko traži sazivanje sednice, mora i da predloži dnevni red, a da bi se on usvojio, neophodno je da bude devet pozitivnih glasova, jer je to proceduralno pitanje - kaže Branković za naš list.

- I u slučaju da se usvoji dnevni red, verovatno bi Francuzi stavili veto na rezoluciju kojom bi se zahtevalo vraćanje pregovora, a pitanje je kako bi glasali Britanci i SAD. Ne sumnjam da bismo imali podršku Rusa i Kineza. Ali, najpre treba početi sa sondiranjem 15 članica, gde bi se misija u Njujorku sastala sa svakom i da tu kaže šta ko misli.

Diplomata u penziji Zoran Milivojević smatra da će Amerikanci i Evropljani insistirati da se dijalog nastavi pod okriljem EU, kako bi se Srbija ucenjivala članstvom, kao i da će se sve nastaviti u okviru procesa koji oni kontrolišu:

- Neće dozvoliti da se vrati u UN. Moglo bi da se vrati pred Savet bezbednosti samo ako dođe do ozbiljne eskalacije - navodi Milivojević za "Novosti".

- Nemačko-francuski model, barem ono što smo videli u devet tačaka, podrazumeva odnos između dve suverene države i u prvoj tački već apostrofira nemešanje u unutrašnje poslove, što potpuno isključuje Briselski sporazum. To je neprihvatljivo za Srbiju.

Foto NIS

Zapad, s druge strane, zna da bez Srbije nema rešenja, što smo videli sada kada je Kurti "iskočio" sa tablicama. Manevarski prostor je ograničen našim državnim i nacionalnim interesima i tu nema odstupanja. Za nas je međunarodno pravo svetinja, to je osnov, a sve u okviru toga levo i desno je manevarski prostor.

Politički analitičar Dragoljub Anđelković smatra da kada se jednom dijalog izmestio iz UN, to je teško vratiti:

- Jedno je pitanje dijaloga, drugo pregovora. Euleks koji je umesto Unmika, to ne može da se promeni, niti bi se Beograd usudio da to traži. Kada je reč o pregovorima, to može da se traži, a da li bi se kosovska strana sa tim saglasila, to je pitanje. Druga strana medalje je da je za nas bilo bolje da je Unmik ostao.

Foto A. Stanković

TADIĆ IZBACIO REZOLUCIJU 1244

PREGOVORI o KiM prebačeni su iz UN u EU pre 12 godina, tačnije u septembru 2010, a tome su prethodile nedelje diplomatskih natezanja Beograda sa Briselom i Vašingtonom o tekstu rezolucije u Generalnoj skupštini UN. Prvobitni tekst podrazumevao je da strane pronađu uzajamno prihvatljivo rešenje, a konstatovano je i da jednostrana secesija ne može biti način za rešavanje teritorijalnih pitanja. Iz Brisela je, međutim, stigao zahtev da se od rezolucije odustane ili da se ublaži njen tekst. Nakon razgovora tadašnjeg predsednika Borisa Tadića i šefice evropske diplomatije Ketrin Ešton, srpska strana izbacila je deo o jednostranoj secesiji, ali i deo u Rezoluciji 1244. Promenjena rezolucija usvojena je u UN 9. septembra sa formulacijom: "Pozdravlja se spremnost EU da olakša proces dijaloga između strana", čime je dato zeleno svetlo EU da bude posrednik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (12)

ZAPAD TO NIJE OČEKIVAO: Vladimir Putin izdao naređenje zbog kog Rusija više neće biti ista