Slatki sirup - zamka za ose i stršljene

G. N.

14. 07. 2018. u 15:02

Visoke temperature ove godine pogodovale razmnožavanju opasnih insekata, čiji ubod neretko može da bude koban. Stručnjaci kažu da najezde nema, a pčelari tvrde suprotno

Слатки сируп - замка за осе и стршљене

NAJEZDA stršljenova i osa ove sezone nije primećena,ističu nadležni iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju i iz "Zoohigijene". Ipak, mišljenje predsednika Beogradskog udruženja pčelara Božidara Jukovića je oprečno - najezde ima, a ukoliko gnezda primete, savet građanima je da se sklone i u pomoć pozovu stručnjake.

Prema Jukovićevim rečima, vremenski uslovi prethodnih meseci i te kako su pogodovali da se jedinke maksimalno razmnože. Topla zima i natprosečne temperature tokom aprila i maja uticali su na njihov povećan broj.

- Prethodnih godina bilo je dovoljno da postavim desetak lovatora, a sada sam spremio čak 40 - kaže naš sagovornik. - Reč je o bocama od litar i po ili dva sa sirupom koji se pravi od šećera, koka-kole, piva ili vina. Ta mešavina nije opasna po okolinu, ali privlači ose i stršljenove. Oni iz boce ne mogu da izađu, i na kraju uginu.

Kako kaže ovaj beogradski pčelar, ose i stršljeni nisu zaštićena vrsta i njihovo istrebljenje nije kažnjivo zakonom. S druge strane, pčele su medonosne i njihovo uništavanje treba da se sankcioniše, što trenutno nije slučaj. Takođe, Juković napominje i da su ose i stršljenovi prirodni neprijatelji pčela, a ljudi treba da budu oprezni.

- Ukoliko građani primete osinjak, najbolje bi bilo da se sklone i pozovu službu za suzbijanje ovih insekata. U prigradskim naseljima gotovo uvek postoji komšija pčelar sa neophodnom opremom za uništenje. U krajnjem slučaju, prva pomoć može da bude i preparat za uništavanje komaraca, a sirupi su sada dostupni i u poljoprivrednim apotekama - kaže Juković.


STRUČNjACI PREMA rečima naših sagovornika, svaka lokalna samouprava ima službu koja se bavi suzbijanjem insekata. Svi delovi Srbije obezbeđeni su stručnjacima, pa i žitelji sela imaju koga da pozovu u pomoć tokom najezde osa i stršljenova.

Stručnjak Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju saglasan je sa Jukovićem u jednom - najbezbednije je da se ljudi sklone kada na svom posedu vide leglo osa ili stršljena.

- Ubodi su opasni, pogotovo što su mnogi alergični, a to ne znaju - kaže Aleksić. - Ovi insekti neće lako napasti čoveka, osim ukoliko se ne osete ugroženim. Dovoljno je da im se približi dva ili tri metra da bi oni osetili opasnost.

Ekipe Zavoda po prijavi sugrađana izlaze na teren i tretiraju gnezda.

Skoro po pravilu, ose i stršljeni biraju mračna i napuštena mesta da se nastane. Neretko, vikendaši se iznenade kada otvore ambare ili šupe i iz njih izlete rojevi. U soliterima gnezde se između prozora i roletni.

- Bitno je da ljudi ne paniče - kaže Zoran Živković iz "Zoohigijene". - Ako ulete u stan, treba otvoriti prozore i razgrnuti zavese, nikako ručno tretirati insekta. On će sigurno izaći.


CENE

EKIPE "Veterine Beograd" nude usluge suzbijanja osa i stršljenova. Dezinsekcija osa po gnezdu košta 2.400 dinara, dok je repelencija (rasterivanje) stršljenova 600 dinara skuplja. Kod privatnih službi, cene se kreću od 1.800 do čak 9.000 dinara. Beogradsko udruženje pčelara ovu uslugu ne naplaćuje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije