Advokati bez plaćanja zastupaju 286 građana: Prvi efekti primene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

09. 03. 2020. u 19:00

Na listi pro bono branilaca 3.960 imena; Mnogi ljudi traže samo pravne savete

Адвокати без плаћања заступају 286 грађана: Први ефекти примене Закона о бесплатној правној помоћи

Palata pravde u Beogradu/Foto Z. Jovanović

ZA pet meseci, koliko postoji besplatna pravna pomoć, 286 ljudi dobilo je usluge advokata koje nisu morali da plate, potvrdila je, za "Novosti", Biljana Bjeletić, član Upravnog odbora Advokatske komore Srbije i Radne grupe za izradu ovog zakona.

Taj broj odnosi se na one koji su se obratili nadležnim službama u gradovima i opštinama i dobili pro bono zastupanje na sudu. Međutim, ima i onih koji su od opština dobili samo besplatne pravne savete ili su im lokalne samouprave završile o svom trošku neki upravni postupak. Koliki je njihov broj, znaće se kad bude gotov šestomesečni izveštaj.

- Najviše ljudi dobilo je besplatnu pravnu pomoć iz oblasti porodičnih odnosa, pre svega razvoda, izdržavanja, nasilja u porodici i održavanja kontakta sa decom. Tu su i predmeti iz radnog prava, zatim socijalna pomoć i pravo na penziju. Najređe su bile odbrane okrivljenih za lakša krivična dela, koja nisu obuhvaćena odbranama po službenoj dužnosti, i prekršaji za koje je predviđena zatvorska kazna. Mislimo da ljudi još nisu dovoljno upoznati sa ovom uslugom - kaže Bjeletićeva.

Pravo na pro bono advokata imaju građani koji primaju socijalnu pomoć ili dečji dodatak, kao i oni čija su primanja toliko mala da bi spali na nivo potrebe za socijalnom pomoći kada bi sami plaćali branioca. U trećoj grupi su pripadnici "ranjivih grupa", bez obzira na socijalni status: deca, invalidi, žrtve porodičnog nasilja, trgovine ljudima, organizovanog kriminala ili terorizma, azilanti, izbeglice...



Svaki tražilac pomoći mora da ode u opštinu i obrati se službeniku koji obrađuje zahteve. U pitanju je diplomirani pravnik sa položenim pravisudnim ispitom i najmanje tri godine iskustva, koji je prošao obuku i ima akreditaciju Ministarstva pravde. On utvrđuje da li i ko ispunjava uslove za dobijanje pomoći ili podrške o trošku države i upućuje ga dalje. Uz zahtev građanin mora da podnese i potvrdu da prima socijalne prinadležnosti, dokaze o plati ili ukupnoj imovini.

Ukoliko je u pitanju samo davanje informacija, popunjavanje formulara ili pravni savet, podršku mogu da pruže civilni sektor, notari i medijatori.

Listu advokata koji pružaju besplatnu pomoć sačinila je Advokatska komora Srbije, a Ministarstvo pravde vodi Registar, u kome se trenutno nalazi 3.960 branilaca. Advokati se biraju preko kol-centra Advokatske komore.


SMANjENA TARIFA

BESPLATNA pravna pomoć besplatna je samo za građane. Nju finansira lokalna samouprava u iznosu od 50 odsto, a preostalih 50 odsto plaća se iz republičkog budžeta. Advokatske tarife snižene su najmanje upola u odnosu na regularni cenovnik, a broj preduzetih radnji koje se mogu naplatiti po jednom predmetu iznosi pet.


PROBLEMI U 40 OPŠTINA I GRADOVA

Problemi postoje zato što više od 40 opština i gradova i dalje nema službenike nadležne za vršenje trijaže. Među njima su Smederevo, Prokuplje, Kosjerić, Bajina Bašta, Bela Palanka, Majdanpek, Lebane, Irig...

- U manjim mestima moguće je da se više lokalnih samouprava udruži ukoliko ne mogu pojedinačno da iznesu ovaj posao. Takođe mogu da angažuju advokate koji će im pomoći u određivanju toga kome je potreban savet a kome zastupanje, i ujedno davati savete. Takva zajednička služba već postoji u Pančevu, a Advokatska komora pozvala je sve lokalne samouprave zainteresovane za saradnju da se jave - kaže Biljana Bjeletić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije