Raul Forne-Betankur: Znam da je Kosovo u srcu Srba

Jovanka SIMIĆ

22. 07. 2018. u 10:01

Kubanski filozof za “Novosti”: Vreme je da Balkan ostavi emocije, a uključi razum. Decu, od vrtića, treba učiti suživotu kroz zajedničke igre

Раул Форне-Бетанкур: Знам да је Косово у срцу Срба

Raul Forne-Betankur

STOTINAMA godina Balkan je preplavljen emocijama. Vreme je da se te emocije gurnu malo u stranu i da se uključi razum kako bi krajnji i dugoročan cilj bio komšijski suživot - poručuje u intervjuu "Novostima" čuveni kubanski filozof Raul Forne-Betankur (72), poznat po studijama iz oblasti kulture, posebno po zalaganjima za interkulturalni dijalog u okviru latinoameričke filozofije.

Betankur je ovih dana, u organizaciji Instituta za evropske studije i Društva hispanista, prvi put posetio našu zemlju. U Beogradu, a zatim i u Matici srpskoj u Novom Sadu, priredio je veoma posećena predavanja na temu "Interkulturalna filozofija: filozofija za bolji suživot".

* Možete li da konkretizujete svoju preporuku nama, Balkancima? Kako da posle nekoliko stotina godina provedenih u stanju povišenih emocija prednost damo razumu?

- Duboko verujem da je to moguće. Moje viđenje je da je vrlo važno započeti obrazovanje te vrste već u osnovnim školama i vrtićima, učiti nove generacije suživotu kroz zajedničke igre. Podsticati ih da međusobno prepričavaju priče iz svojih porodica i tako da se uspostave zajedničke komšijske priče u ovom regionu.

* Koliko bi vremena i generacija, stasalih na komšijskim pričama iz vrtića i škola, bilo dovoljno za suživot?

- Kroz istinski i iskren trud nekoliko generacija taj cilj bi se dostigao. Za početak, potrebno je izbaciti iz udžbenika istorije lekcije koje sadrže diskreditaciju i uvrede ostalih naroda na Balkanu. Ne treba falsifikovati istoriju, ali je treba ostaviti u prošlosti, gde joj i jeste mesto. Kad-tad moraće da se krene sa tačke razuma. Bolje je da to bude što pre.

* Na predavanju u Matici srpskoj rekli ste da je Kosovo posebna emocija za svakog Srbina. Nazirete li u ovom trenutku razuman kompromis između Srba i Albanaca?

- Srbija danas zauzima poziciju koja omogućava bolje uslove za dijalog. Mislim da je sada najvažnije makar uspeti u nameri da se obezbedi prostor za koegzistenciju, za međusobno poštovanje, a posle toga i dijalog, kako bi se, ako je moguće, ponovo uspostavio zajednički život. Da se ljudi podsete na to šta znači koncept biti dobar komšija i da, ako mi nisi sunarodnik i brat, možeš da mi budeš i da ti budem dobar sused.

* Bilo je u skorijoj prošlosti osionih stranih komesara koji su problem koji vi podvodite pod emocije nazivali - nedostatkom inteligencije...

- Interkulturalna filozofija zastupa stav da u regijama koje imaju sećanje sa ranama mora da se počne sa emotivnim dijalogom i vremenom prepusti rešenje razumu. Dakle, treba naučiti da se iskomuniciraju emocije. Ne, nikako to nije problem inteligencija, nego emocija i sećanja. Problem između Beograda i Prištine nije u tim kontradikcijama, nego u zategnutim i pokidanim vezama.

* Iz tog zatezanja i kidanja veza nastaju separatizmi - kod nas Kosovo, u Španiji Katalonija...

- Jaki politički interesi čine problem Kosova i Metohije drugačijim u odnosu na Kataloniju, ili Korziku u Francuskoj. U slučaju Katalonije i Korzike, pred mašinerijom globalizacije koja rastura nacije, stvara se anonimna struktura moći. Narod je primoran da reaguje na to, ne da bi se zatvorio u sebe, već da bi održao svoj identitet. U Kataloniji je reč o odvajanju od državne strukture vertikalne moći. Zbog toga nije slučajno da se separatistički pokreti osnivaju u zemljama poput Španije i Francuske, koje su vrlo centralistički nastrojene.

* Velike sile, poput Francuske ili Nemačke, ljubomorno čuvaju nacionalnu individualnost, a istovremeno malim nacijama nameću globalizam?

- Čovek odmah po rođenju postaje naslednik maternjeg jezika i kulture. Članovi jedne kulture čuvaju uspomene i sećanja na nju, a jedna teritorija ima mnogo značenja za svaku kulturu, jer se na njoj nalaze mesta važna za uspomene i sećanja. Osim jezika i kulture, deo tog nasledstva je i veza sa drugim ljudima. Mišljenja sam da, naročito centralna Evropa, preteruje sa individualnom autonomijom. Sastojimo se od veza sa drugima i naša autonomija uvek je podeljena sa njima. U tom smislu, interkulturalna filozofija predlaže termin koautonomije, kointerkulturalnosti, kao pripadnost ličnosti određenoj zajednici.

* Može li se tu povući istorijska paralela sa danima kada je nacionalni heroj Hose Marti govorio o osamostaljenju Kube od španskog uticaja?

- Upravo tako, reč je o oslobađanju od imperijalne moći kao preduslova da bi se aktivno učestvovalo u društvu. Potreba za odvajanjem jeste i način učestvovanja u drugim konfederacijama različitosti. Ne znam da li je umesno navesti primer Jugoslavije kao modela federacije različitih naroda, jer SFRJ je bila uspešna samo do određenog trenutka.

ŠTA BI MARKS * A Kolike su realne šanse da se vaše filozofsko učenje o suživotu probije do svesti čovečanstva danas? - U ovom svetu ratova, a vi ovde u Srbiji i na Balkanu znate vrlo dobro o čemu govorim, dakle, uprkos tom tragičnom toku čovečanstva i uprkos hegemonijskim silama koje militarizuju našu svakodnevicu, u čovečanstvu ne jenjava želja za uspešnim i kvalitetnim suživotom. To je nostalgija i melanholija posebne vrste. Ubeđen sam da, kada bi Karl Marks danas ponovo pisao svoj Manifest, umesto poruke o ujedinjenju proletarijata pozvao bi na ujedinjenje - melanholičara i nostalgičara.

* U Meksiku postoji izreka: "Bog je daleko, a Amerika preblizu". Može li se ona preslikati i na današnju Kubu?

- Isto važi i za Kubu. Sada je prvi put na čelu države neko ko nije povezan sa sećanjem na revoluciju. Postoje mlade generacije koje se ne sećaju revolucije. Zbog toga je prilično nesigurna budućnost Kube, ona zavisi od odnosa sa Meksikom i drugih latinoameričkih zemalja.

* Da li bi u predstojećem periodu, upravo zbog nezadržive globalizacije, Kuba mogla da izgubi svoj jedinstveni duh, svoju dušu?

- Ne verujem. Kuba je zemlja koja je sposobna da se odupre globalizaciji. Ima veliko nacionalno dostojanstvo. Neće Kuba izgubiti dušu.


OD REVOLUCIJE DO KOSMOPOLITE

RAUL Forne-Betankur otišao je sa Kube posle revolucije, filozofiju je studirao u Španiji, na Univerzitetu u Salamanki. Od 1972. godine živi U Nemačkoj. Bio je rukovodilac latinoameričkog odseka na katoličkom institutu u gradu Ahenu, predavao je na univerzitetima u Ahenu i Bremenu, kao i u Meksiku i Brazilu. Kao mislilac pripada usmerenju filozofije oslobođenja, religije oslobođenja, kao i interkulturnoj filozofiji Latinske Amerike. Na Betankura su uticali Marks, Sartr, Hose Marti, Emanuel Levinas. Za svoj životni put Betankur kaže: "Da sam ostao na Kubi, verovatno bih više bio nacionalista. Ovako sam postao kosmopolita".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (32)

PDVNK bre

22.07.2018. 10:11

Daj matori pusti ti Srbiju, brini se za svoje levicare. Ima i Srbija svojih poturica, samo si nam ti jos falio.

DraganR

22.07.2018. 10:29

Jedino razumno je Kosovo u Srbiji. Dojučerašnji teroristi su pokazali da im itekako fali razuma.

Marija

22.07.2018. 10:36

Ono što je u srcu ostaje u srcu zauvek, razum će nam samo pomoći da se dođe do pravih rešenja i konačne odluke najbolje za Srbe i srpski narod!

Marko Petrovic

22.07.2018. 10:39

Stanovnici juzne amerike su tradicionalno nasi prijatelji, u proslosti su i oni imali slicne situacije pa razumeju situaciju u kojoj se nalazimo.

Nikola

22.07.2018. 10:46

Кубански филозоф добро разуме шта је КиМ за Србе! То је српски Јерусалим!

Fedor

22.07.2018. 10:46

Razuma na Balkanu nikada nije bilo u tolikoj meri da preovlada i da se zajednicki nesto uradi. Kosovo jeste u nasoj dusi i puni smo emocija, ali sporazum ili bilo koja vrsta kompromisa sa siptarima ne postoji.

SREMAC

22.07.2018. 11:22

Mi Srbi ne možemo podneti Srbiju bez Kosova. Zato i hoćemo da napustimo taku Srbiju. Dao bog da se nikad ne vratimo. Nije u pitanju nemaština,nego srce,patriotizam.

Bosko

22.07.2018. 11:35

naravno da je Kosovo srce svakog Srbina a to o čemu priča smo pokusavali zadnjih 80 godina..pa nije uspelo

Konstantin

22.07.2018. 12:53

Suživot i anti-diskriminacija - marksistički koncepti, ovaj lik je dokaz. Priznajem samo Kubance iz Majamija, ostalo su prosjaci koji žive od ulizivanja Kastru.

Sparta

22.07.2018. 13:07

Ma strpljivi drzati sve zaledjeno i kada izgube podrsku amerime, a izgubice krecemo u oslobodjenje okupirane teritorije...

Nesa

22.07.2018. 13:19

Sem konstatacije o KiM-u, ostalo je nerealno filozofiranje. Mi smo to vec probali, da sirimo ljubav prema zlu koje nam je ucinjeno. I desilo se opet isto. Vraceno nam je mrznjom. Dakle filozofu, problem je na nekoj drugoj adresi, a Srbi namaju pravo na jos jednu gresku. Ne sto mi tako hocemo, vec zato sto cemo nestati, jer ce nas unistiti.

Goran

22.07.2018. 13:51

Jedno je sigurno , nit ce Spanija priznati Kataloniju , nit ce Francuska priznati Korziku a u skladu sa tim nit ce Srbija priznavati svoju pokrajinu za drzavu.

Vesna

22.07.2018. 13:59

Kosovo i Metohija mogu biti okupirani kao sto su sad ili pod suverenitetom Srbije uz siroku autonomiju kao sto i propisuju Ustav i Zakoni R. Srbije.

тлн

22.07.2018. 17:45

Шта овај лупа? Албанци треба да иду у албанију.......како год окренеш, то је ЈЕДИНО ријешење!

Zoran

23.07.2018. 12:55

Kosovo je od davnina srce Srbije i tako ce i ostati, Srbija nikada nece odustati od Kosova.