Više se bavimo lečenjem, nego sprečavanjem nastanka bolesti
15. 01. 2018. u 13:24
Kardiovaskularne i maligne bolesti su vodeći uzrok umiranja u Srbiji, preventivne mere u pojedinim zemljama pokazale su da se smrtnost od tih bolesti može smanjiti njihovom prevencijom, ne lečenjem
Foto: Tanjug
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da je važna podrška SANU, Medicinskog fakulteta o značaju prevencije mnogih bolesti.
"Ovu podršku treba da iskoristimo u najboljem svetlu da mobilišemo što veći broj ljudi da izađu na preventivne preglede i da odradimo šta je do nas, da spasemo ljudske živote", rekao je Lončar na skupu.
Pročitajte još - Vakcinacija svake godine
On je pojasnio značaj preventivnih pregleda, koliko je važno da se bolest otkrije na vreme kada su mnogo veće šanse za izlečenje i život bez ikakvih posledica.
Predsednik SANU Vladimir Kostić kaže da se Akademija poslednje dve i po godine aktivno uključila i da pokušava da progovori o ključnim problemima javnog zdravstva u Srbiji.
Akademik Ljubiša Rakić naglasio je da je prevencija efikasnija od lečenja, ali da taj koncept u Srbiji nije doživeo apsolutnu primenu.
"U praksi, lečenje još uvek zauzima dominantno mesto u odnosu na prevenciju", rekao je Rakić.
Profesor Tatjana Pekmezović iz Instituta za epidemiolgiju kao primere uspešne prevencije navela je Japan i Finsku.
Pročitajte još - Lek za bol smanjuje plodnost
Japan je uspeo da smanji smrtnost od moždanog udara fokusom na smanjenje unosa soli u organizam, balansiranom ishranom i uvođenjem strogog režima rada i odmora.
Finci su smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti uspeli da ostvare fokusiranjem na tri faktora prevencije - povišen krvni pritisak, pušenje, holesterol.
Profesorka Darija Kisić Tepavčević podsetila je da je u Srbiji najveća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i da svaka druga osoba koja umre ima taj zdravstveni problem.
Odmah iza kardiovaskularnih su maligne bolesti, gde svaki peti u Srbiji umre od nekog karcinoma.
Ona je pojasnila da su faktori rizika koji mogu dovesti do tih zdravstvenih problema a na koje se može uticati - gojaznost, pušenje, povišen pritisak, alkohol, fizička neaktivnost, neadekvatan unos voća i povrća, povišen holesterol.