Nevolje s Pravopisom: Prefiksi nam napraviše haos u jeziku

Pavle Ćosić

24. 01. 2020. u 17:37

Po definiciji, svaki pravopis mora da bude stvar dogovora, a to u našem slučaju odavno nije tako. Iz tih razloga u ovom "novom" Pravopisu iz 2010. godine nailazimo na probleme sa pisanjem crtice

Невоље с Правописом: Префикси нам направише хаос у језику

Ilustracija Toše Borkovića

Veoma često možemo čuti da se Pravopis stalno menja. Ova veoma česta zabluda naročito je rasprostranjena među onima kojima je pisanje struka. U stvarnosti, oficijelni pravopis, a to je onaj Matice srpske, menja se otprilike na dve decenije. Poslednji važeći je onaj iz 2010, pre njega iz 1993, a raniji iz 1961. Ono što verovatno zbunjuje je to što se Pravopis doštampava skoro svake godine i tom prilikom se ispravljaju greške i nedoslednosti kojih iz nekih razloga u svakom izdanju ima tušta i tma. Samo u ovom iz 2010. na raznim internet-forumima, grupama na "Fejsbuku", sajtovima i sl. pobrojano je preko 300 grešaka i nedoslednosti u važećem pravopisu, dok je ispravki za ovih deset godina bilo zanemarljivo malo.

Samo na sajtu "Srpski jezički atelje" pobrojano je preko 100 ovakvih slučajeva, dok je naš ugledni lingvista i kamiondžija Milan Sobodić sam uočio pedesetak i to preneo na grupu Naš jezik na "Fejsbuku".Da ne ulazimo u razloge za ovakvo stanje u zvaničnoj normi jer ne raspolažemo s dovoljno podataka, te bi se sve svelo na puko nagađanje, izdvojićemo samo nekoliko primera izmena u Pravopisu iz 1993. i ovog važećeg iz 2010. Nezgodno je što kad unesete neku izmenu u Pravopis, onda se ono što pre toga zapisano smatra nepravilnim. Tako ispada da sve što je objavljeno pre tog Pravopisa mora da se izmeni u izdanjima posle 2010, a isto tako pravopis mora da prati stanje u jeziku pa i sam mora da se menja. Takođe, po definiciji, svaki pravopis mora da bude stvar dogovora, a to u našem slučaju odavno nije tako. Iz tih razloga u ovom "novom" nailazimo na probleme sa pisanjem crtice. Autori (potpisani su Mitar Pešikan, Jovan Jerković i Mato Pižurica, kao i u izdanju iz 1993) su odlučili da razdvoje pisanje prefiksa auto- kad se odnosi na automobil i kad je povratno (kao u autogol ili autoimunitet), pa tako dobijamo malo sulude oblike kao što su auto-put, auto-mehaničar (valjda da neko ne pomisli da postoji majstor koji popravlja samog sebe) pa čak i Auto-komanda, kraj u Beogradu koji se oduvek pisao spojeno. Ipak, bez ikakvog objašnjenja, ostaju autostrada i autodrom.

Još veću zabunu izaziva prefiks-foto. Po tom "novom" ovo foto- kad se odnosi na fotografiju, treba pisati sa crticom pa tako dolazimo do neočekivanog foto-aparata, iako se fotoaparat uvrežio ovako napisan praktično otakako je izumljen, pa tako i foto-kopirnica. Veći gradovi prepuni su fotokopirnica i nije nam poznato da i na jednoj piše sa crticom, a po svoj prilici vlasnici neće tu staviti crticu nikad jer nema nikakve potrebe i samo zbunjuje. Ali zato fotosinteza i fototerapija pod objašnjenjem da je tako kad se odnosi na svetlost, iako se i u fotografiji (a zašto onda ne foto-grafiji?) iz starogrčkog isto odnosi na svetlost. Jednom rečju: haos! Srećom, Pravopis je koncipiran po modelu koji je sastavio još Đuro Daničić, a nastavio Aleksandar Belić, te je njegova forma prilično zastarela i na taj način nepregledna i slabo funkcionalna. Do te mere da ga mogu koristiti samo oni koji su za to školovani, te se i sami lektori često ne drže striktno ovog obaveznog, a nezgodnog priručnika.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Драгољуб Збиљић

25.01.2020. 11:56

Такве грешке које се ту спомињу доказ су да се правопису код нас слабо посвећује пажња уопште. А наш актуелни правопис писан јее као нека студија, као научни рад који је доста траљаво урађен. Али постоји нешто у том правопису што је апсолутно недопустиво. Нормалном човеку не може бити схватљиво како су смели и зашто су правописци у решењу питања писма прекршили не саамо уставну обавезу из Члана 10. него су и занемарили општу праксу у Европи и свету па су увели два писма: своје и туђе!