ISTORIJSKI DODATAK - OTPOR SATIRANJU SLOBODE MIŠLJENJA: Kako su beogradski intelektualci ustali u odbranu osnovnih tekovina civilizacije

I. M.

26. 10. 2021. u 17:14

Pojačana represija u 1984. godini dobrim delom predstavlja reakciju na period 1981–1983, kada je, posle smrti Josipa Broza Tita, došlo do sve izrazitijeg kritičkog suočavanja s dubinom i razmerama društvene krize.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - ОТПОР САТИРАЊУ СЛОБОДЕ МИШЉЕЊА: Како су београдски интелектуалци устали у одбрану основних тековина цивилизације

Arhiva

Među radnicima, u intelektualnim krugovima i u nauci, takođe u štampi i u drugim medijima, bili su sve glasniji zahtevi da se uvedu neophodne, korenite reforme, da se o njihovoj sadržini i opsegu povedu otvorene, nesputane javne rasprave, da se na trpezu javnosti iznesu, saslušaju i rasprave što raznovrsniji predlozi, da se društvo i javnost oslobode okova tabua, kojima su bile zarobljene ne samo aktuelne političke teme, već i niz pitanja iz novije istorije Srbije i Jugoslavije.

Paralelno s tim procesom u vladajućoj nomenklaturi snažilo je osećanje ugroženosti za sopstvene pozicije, nespremnost da se čuje kritička reč bilo je sve izraženije. Po principu spojenih sudova, to je vodilo učvršćenju onog duha koji se oslanja na represiju, na progon kritičkog mišljenja, na sužavanje polja kritičke javnosti.

ODRANIJE uvežbani u različitim metodama sputavanja ljudskih prava i građanskih sloboda, vlastodršci su vukli i ekstremno nervozne poteze, po svemu sudeći nesvesni činjenice kuda to vodi. A dovelo je do toga da represija istinski bukne 1984. godine, što je ovu godinu u političkom životu Jugoslavije dovelo ne samo u simboličku, nego i u direktnu vezu sa distopijom Džordža Orvela iz njegovog slavnog romana ,,1984“.

Politička i policijsko–sudska represija, opet po principu spojenih sudova, uveliko je podstakla različite vrste otpora u javnosti, što je dovelo do osnivanja Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja.

U ovom Istorijskom dodatku, mlađi čitaoci će bar delimično upoznati šta je osnivanje ovog Odbora značilo u onim vremenima, a stariji će se svakako podsetiti okolnosti u kojima su se na poprištu našli s jedne strane kritička javnost, a sa druge strane osiona, dogmatizovana vlast.

Čim su osnivači Odbora, njih devetnaestorica, 10. oktobra uputili Osnivački dokument skupštinama Jugoslavije i Srbije, redakcijama četrdesetak jugoslovenskih listova i radio-televizijskih stanica, kao i na adrese petstotinak ličnosti, već posle dan–dva, tekst ovog dokumenta bio je umnožen u ko zna koliko primeraka.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAKVA KLOPKA: Ovako je policija nadmudrila huligane i pohapsila aktere velike tuče navijača pred večiti derbi (FOTO/VIDEO)