ANGAŽOVAO GA JE LIČNO MILOŠ OBRENOVIĆ: Izložba o Đorđu Radiću, naučniku i osnivaču poljoprivrednih škola (FOTO)
IZLOŽBa „Dr Đorđe Radić (1839 – 1922), poljoprivredni prosvetitelj i naučnik – Perom i delom među svima najveći", čiji su autori Dragan Drašković i Olivera Ćosović, biće otvorena u od srede 3. februara u zrenjaninskom muzeju.
foto: Narodni muzej Zrenjanin
Organizatori izložbe koja će biti dostupna.do 2.marta, su Savez inženjera i tehničara Srbije, Društvo inženjera iz Zrenjanin a, a kustos je Vladislava Ignjatov.
Dr Đorđe Radić (1839 – 1922) je rođen u Velikom Bečkereku, bio je poljoprivredni prosvetitelj i naučnik, prvi doktor poljoprivrednih nauka, počasni član Srpske Kraljevske akademije i prvi Srbin koji je na univerzitetu u Beču položio doktorat iz filozofije s poljoprivrednom raspravom. Ime Đorđa Radića je postalo poznato i potrebno Srbiji, te ga je knez Mihailo Obrenović više puta pozivao i angažovao, prvi put 1864. godine.
Osnivanjem Društva za poljsku privredu 1869. godine, dr Đorđe Radić je došao u Srbiju i tada započinje novi period njegovog života i rada. Znanje koje je stekao školovanjem, kao i praktična znanja stečena obilascima i proučavanjem poljoprivrednih dostignuća većine evropskih zemalja (od 1862–1869. obišao je Austriju, Češku, Francusku, Nemačku, Italiju, Švajcarsku, Holandiju i Belgiju) stavljeno je u funkciju prosvećivanja i napretka srpskog seljaka.
O značaju i doprinosu dr Đorđa Radića u utemeljenju srpske poljoprivrede najbolje govore njegova dela: preko 40 objavljenih knjiga i više od 500 objavljenih članaka, uredništvo u listovima Seljak, Težak, Domaćin, Cvetarstvo, zatim članstvo u 67 poljoprivrednih i kulturnih društava (od kojih su tri američka).
OSNIVAČ POLjOPRIVREDNIH ŠKOLA
Dr Đorđe Radić osnovao je poljoprivredne škole u Požarevcu, Danilovgradu i Kraljevu, obavljao poslove sekretara u Srpskom poljoprivrednom društvu i sarađivao sa svim poznatim imenima poljoprivredne nauke u Evropi i svetu.
Među njegovim brojnim naučnim dostignućima, ističe se hibridizacija kukuruza koju je započeo pre nego što je to učinjeno u Americi, zatim dobijanje raznih sorti kukuruza i krompira, kao i novih vrsta povrća, proizvodnju prvog pamuka u Ugarskoj, uvođenje plemenitije rase stoke i izvođenje ukrštanja. Izvodio je oglede sa uzgojem svilene bube, a zahvaljujući njemu su i nabavljene, za ono vreme, nove sprave i alati – gvozdeni plugovi i vršalice sa vitlom.
Preporučujemo
GALERIJA NA STAROM KORZOU: U Požarevcu otvorena izložba posvećena dr Đorđu Radiću
05. 01. 2021. u 13:08
NOVČANE NAGRADE POVODOM SVETOG SAVE: Najboljim studentima po 20 hiljada dinara
28. 01. 2021. u 12:07
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)