VEZENI PEŠKIR ZA SVE PRILIKE: Nova muzejska zbirka u Trsteniku

S. BABOVIĆ

30. 11. 2020. u 13:07

DA se vezilačka veština u trsteničkom kraju neguje još od srednjeg veka, dokaz su dve veličanstvene ženske figure u srpskoj istoriji: monahinja Jefimija i kneginja Milica, koje su posle Kosovskog boja 1389. živele i stvarale u manastiru Ljubostinja.

ВЕЗЕНИ ПЕШКИР ЗА СВЕ ПРИЛИКЕ: Нова музејска збирка у Трстенику

Foto S. Babović

Duh slavne pesnikinje je trajno sačuvan u trsteničkoj sredini, a ko su bile naslednice srednjovekovnih umetnica se sada može videti i na izložbi Muzejske zbirke u Trsteniku, koja sadrži 69 autentičnih peškira.

SVILA

POSLE Drugog svetskog rata, veliki broj domaćinstava u selima oko Zapadne Morave je gajio i svilene bube koje su jajašca polagale na policama sa dudovim lišćem, u košarama. Tako dobijenu svilu za izradu peškira i odeće - zbog visoke cene - ovdašnji ljudi su uglavnom prodavali.

Foto S. Babović

 

- Kao veoma važan predmet tekstilnog pokućstva, oni su u tradicionalnoj kulturi imali višestruku ulogu - kaže autor postavke pod nazivom "Širi, širi vezeni peškiri" istoričar Jelena Vukčević.

- Od rođenja i krštenja, preko svadbe, do sahrane.

Peškir oko glave je bio i deo narodne nošnje između dva svetska rata, a na slavskim ručkovima su se koristili oni dovoljno dugački da ruke obriše i 20 gostiju.

Stare Trsteničanke su peškire izrađivale od sirovina biljnog porekla - konoplje, lana i pamuka - a ukrašavale geometrijskim, floralnim i zoomorfnim motivima.

Jer, u godinama posle Drugog svetskog rata je gotovo svako ovdašnje domaćinstvo sejalo konoplju, a tek pre četrdesetak godina se prešlo na pamuk i industrijske materijale.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna