KOLIKO ŠARA IMA, TOLIKO VREDI: Način izrade jednog od simbola naše baštine, pirotskog ćilima, mukotrpan je i traje bar mesec dana (FOTO)

Jovana Manić

23. 05. 2025. u 06:30

IZRADA pirotskog ćilima, sa specifičnim šarama i ornamentikom, težak je i mukotrpan posao, a glavni alati su oči i ruke.

КОЛИКО ШАРА ИМА, ТОЛИКО ВРЕДИ: Начин израде једног од симбола наше баштине, пиротског ћилима, мукотрпан је и траје бар месец дана (ФОТО)

FOTO: Privatna arhiva

Tkalje u ruci i pred sobom imaju vunu i razboj, ali prava ćilimarka zna sve od priprema razboja do "poznavanja" svake šare.

Ovako za "Novosti", o izradi svetski poznatih pirotskih ćilima, govori Slavica Ćirić, iz Ćilimarskog udruženja "Damsko srce" u Pirotu. Kaže da zvuči jednostavno, ali od potke do ćilima, potreban je bar mesec predanog rada. Vešte ruke tkalja u svaki utkaju mnogo šara, a postoje i vrlo strogi kriterijumi za izradu ćilima.

- Sve počinje od drvenog vertikalnog i horizontalnog razboja. Na vertikalnom se radi visoki kvalitet tkanja i ako se ćilim skine sa njega nemoguća je promena njegovog oblika. Kod horizontalnog je drugačije, jer kad je ćilim završen i skine se sa razboja, niti u rukama mogu da se pomeraju levo i desno, pa i oblik može da se menja - objašnjava Ćirićeva i dodaje da se način izrade ćilima naziva klečanje, a pomoću njega dobijaju se dva identična lica.

Prvi korak je osnova na razboju, a iskusna tkalja unapred zna koliko niti osnove joj treba. Noseće niti su u narodu poznate kao rese.

- Za 10 centimetara ćilima ide oko 60 niti osnove. Unapred se planira i gde će biti koja šara i kolike gustine. Kada izrade šare više ne mogu da se pomeraju, povećavaju, smanjuju ili spuštaju. Što je veća gustina šara, on je bogatiji i autentičniji, a za pirotski ćilim postoji više od 122 registrovane šare i 96 ornamenata. Izrada im je komplikovana, jer unutar šara su detalji koje treba precizno uraditi i svaka je drugačija - priča Ćirićeva.

"Sofra" simbol Srbije

ŠARA "sofra", jedna od najpoznatijih i najsloženijih, sastavljena od nazubljenih rombova u vidu zvezde i oko nje obično četiri bubice, danas se može videti ne samo u Pirotu nego i šire. Slavica Ćirić je s njom osvojila nagradu "Turistički cvet", 2010, od Turističkog saveza Srbije. Od tada, "sofra" se može videti u logu mnogih TV emisija, kao vez na odeći, iscrtana na zidovima...

Da bi ćilim "živeo" više od 200 godina, tka se od prirodne vune od ovaca sa Stare planine. Čak i kad se koristi kao tepih i kad se po njemu hoda male su šanse da se ošteti. Jedino ako je na njemu neki oštar komad nameštaja...

- Vuna ima poseban kvalitet. Mora da bude tanko predena, a kruta, čvrsta i da se ne kida - objašnjava. - Kada dođe vreme, tkalje u ruke uzimaju tupicu za sabijanje niti čime se dobija na čvrstini i ćilim bilo koje dimenzije uvek rade iz jednog komada bez spajanja.

Od 2002, ime i proizvod "Pirotski ćilim" zaštićen je u Zavodu za intelektualnu svojinu, a deceniju kasnije pirotsko ćilimarstvo upisano je u Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije. U toku je i kandidatura za Uneskovu listu svetske baštine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)