DŽEMPERE IZ SIROGOJNA NOSILE SU I KRALJICE: Nedavno preminula Dobrila Smiljanić , zlatiborske pletilje izvela na svetski modnu scenu

Dragana Matović

10. 03. 2026. u 14:46

ČUVENI džemperi iz Sirogojna, po kojima je ovo malo zlatiborsko selo postalo poznato u svetu, ostalisu trajno vezani za ime Dobrile Smiljanić (1935-2026), rođene Vasiljević. Modni kreator i organizator narodne radinosti, žena koja je zlatiborskepletilje izvela na svetsku modnu scenu, preminula je u petak, a sahranjenau nedelju u selu koje je proslavila.

ЏЕМПЕРЕ ИЗ СИРОГОЈНА НОСИЛЕ СУ И КРАЉИЦЕ: Недавно преминула Добрила Смиљанић , златиборске плетиље извела на светски модну сцену

Mića Nikolić

Dobrilina vizija počela je sa dvadesetak žena, da bi već devedesetih godina gotovo 2.500 pletilja štrikalo vunena remek-dela za svetska modna tržišta. Čuveni džemper, ali i kaputi, prsluci, jakne, razni kompleti, kape i ostali unikatni komadi bili su rado viđeni na revijama i u izlozima ekskluzivnih butika na svim meridijanima, od Sajma mode u Minhenu do njujorške Pete avenije. Njenim kreacijama divile su se i nosile ih Jovanka Broz, britanska kraljica Elizabeta Druga, Nensi Regan, Raisa Gorbačov, Liv Ulman... Džemperi iz Sirogojna osvojili su i legendarnog Pjera Kardena, koji je za svoju kolekciju odabrao 18 modela, a kataloge njenih kolekcija radili su magazin "Vog" i modna kompanija "Prada".

Mića Nikolić

 

- Dobrila je višestruko zadužila naše društvo, kulturno nasleđe i tradiciju - kaže za "Večernje novosti" Saša Srećković, naučni saradnik u Etnografskom muzeju u Beogradu. - Po obrazovanju je bila ekonomista, ali je u zlatiborskom kraju organizovala rad nekoliko hiljada žena koje su plele čuvene džempere, a kasnije i druge odevne predmete. Iako nije bila školovani modni kreator, upravo ona je napravila prve nacrte u kojima je zlatiborske pejzaže spajala sa narodnim ornamentima. Ta kombinacija dala je poseban pečat tim radovima i učinila da džemperi postanu izuzetno popularni, ne samo u Srbiji već i širom sveta.

Rođena je 5. septembra 1935. u selu Radobuđe, kod Arilja. Roditelji su joj bili zemljoradnici. Kako je kasnije govorila, od detinjstva je bila okružena narodnim rukotvorinama. Završila je Višu ekonomsku školu u Beogradu, smer turizmologija. Pre nego što je odlučila da organizuje pletilje, učestvovala je u pretvaranju stare vodenice na Rzavu u restoran i organizovala izložbu fotografija ariljske crkve u Bezistanu na Terazijama. A onda je u novembru 1962. došla na Zlatibor, gde je srela školskog druga, lekara Boru Krejovića, koji ju je pozvao da sa njim krene na izložbu rukotvorina u Sirogojnu. Tamo je srela protu Milana Smiljanića koji ju je zamolio da pomogne u organizaciji narodne radinosti. Veliku salu Zemljoradničke zadruge pretvorila je u ambijent stare srpske kuće sa više od 2.000 ručnih radova žena iz Sirogojna i okoline, a 1963. pokrenula je i proizvodni pogon.

Mića Nikolić

 

- Njen značaj nije samo u velikoj promociji narodne radinosti - ističe Srećković. - Ona je doprinela i ekonomskom osnaživanju žena iz zlatiborskih sela, koje su zahvaljujući tom angažmanu dobile priliku za zaradu. Za muzeologiju je važna i kao jedan od inicijatora osnivanja Muzeja narodnog graditeljstva Staro selo u Sirogojnu, koji je i dalje jedini muzej na otvorenom u Srbiji. Ovaj muzej osnovan je u okviru organizacije pletilja. Dobrila je promovisala narodne motive i dala im autorski pečat. I kao dizajner i kao organizator ostavila je dubok trag.

Nagrada italijanskih dizajnera

PORED mnogo modnih nagrada Dobrila Vasiljević Smiljanić i njene pletilje dobile su priznanje za doprinos privrednom i kulturnom razvoju zlatiborskog regiona. Među najznačajniji modnim nagradama su "Zlatni paun" iz 1972. i dve "Zlatne košute" Beogradskog sajma mode iz 1983. i 1984. Najveće priznanje AMMA nagradu Dobrili je 1977. dodelilo udruženje italijanskih dizajnera za doprinos evropskoj modi.

Mića Nikolić

 

Džemperi su nastajali tako što bi Dobrila najpre nacrtala motiv na papiru. Birala ih je stilizovanjem elemenata panorame zlatiborskih predela. Posle toga bi se na mašini sašio džemper u punoj veličini, a motivi na njemu bili bi izvezeni. Delio se grupama žena (iz istog zaseoka) kao mustra. Vrlo brzo Dobrila je uticala da je umesto oštre zlatiborske vune, počela da se koristiti mekša, uvozna, sa Islanda i iz Australije. U Sirogojno su, u čast čarobnica zlatnih ruku, dolazili znameniti pisci, slikari, dobrotvori, glumci, državnici... U Muzeju pletilja u centru naselja mogu se videti i uspomene na te posete, kao i mnoge nagrade za te vredne ruke i kreativnost.

Razgovori sa Dobrilom, kao i njeni autobiografski zapisi poslužili su užičkom publicisti Zoranu Jeremiću da napiše monografiju "Dobrila".

- Ova knjiga otkriva koliko je zapravo sve to bilo teško i šta stoji iza tih velikih lepih, svetlih revija po svetu, koliko muke, napora, traganja za snovima - rekao je Zoran Jeremić, autor monografije "Dobrila". - Ta vizija bi ostala pusti san da nije imala te žene koje su joj verovale, tako da je zaista retko kada u knjizi rekla "ja". Dobrila se borila sa nemogućim, patrijarhalnom sredinom, surovom prirodom u zabitom selu, a potom i pregalačkim radom na oživljavanju starih zanata u jedinstvenom muzeju na otvorenom kod nas, pa i zlakuške grnčarije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PARTIZAN SMENIO ČAKARA! Srđan Blagojević je novi/stari trener crno-belih!