SRBI U VRBICI KOD LIVNA ČUVAJU SEĆANJE NA KANADSKOG NAREDNIKA: Na parohnom domu postavili spomen-ploču Marku Ležeru
SRPSKI narod u donjem delu Livanjskog polja, u selima Čelebić, Bojmunte, Radanovci i Vrbica, i posle više od dvadeset godina neguje uspomenu na kanadskog narednika Marka Danijela Ležera (29).
Foto: Privatna arhiva
U crkvi Silaska Svetog duha na apostole u Vrbici, u nedelju mu je služen pomen, a na zgradu Parohijskog doma, koja je nekada davno bila i škola, postavljena je spomen-ploča, kao znak trajne zahvalnosti za ono što je uradio za ljude ovog kraja.
Ležer, dobri Markan kako su ga zvali Srbi, kao pripadnik mirovnih snaga Sfora, službovao je u ovom delu jugozapadne Bosne, a nekoliko godina kasnije, nažalost, poginuo je u Avganistanu.
- O Markovoj hrišćanskoj ljubavi prema povratnicima u sela donjeg Livanjskog polja posle građanskog rata od 1992. do 1995. godine pevaju anđeli na nebu, a na zemlji zahvalni vrbički parohijani i njihovi potomci čuvaju uspomenu na našeg "dobrog Markana", pričajući svojoj deci priče o njegovim dobročinstvima i neprestano ga pominjući u svojim molitvama - napisano je na spomen-ploči.
Foto: Privatna arhiva
Ovo je četvrta godina uzastopno kako se Srbi u vaskršnje dane molitveno sećaju ovog vojnika plemenitog srca. Iako je u selima donjeg Livanjskog polja bio svega pola godine, mnogo im je pomogao da obnove svoje porušene kuće kojima su se vraćali 2000. godine, posle pet godina života u izbeglištvu u koje ih je oterala zločinačka hrvatska vojno-policijska operacija "Oluja". Svojom humanošću i toplim ljudskim odnosom prema njima, utisnuo je trajan žig na njihovim srcima.
KONTAKT SA RODITELjIMA
I PORED mnogobrojnih pokušaja nismo uspeli da ostvarimo novi kontakt sa Marlej Ležer, ali su neki naši zemljaci, koji žive u inostranstvu, uspostavili vezu sa njegovim roditeljima. Veoma su iznenađeni i zahvalni što i dalje gajimo sećanje na njihovog sina. Predložiću predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku da posthumno odlikuje Marka Ležera - kaže Saša Šunjka.
- Pomagao je da se obnove kuće, donosio meštanima hranu, a u Kanadi je iskreno i svim srcem širio istinu o ljudima ovog kraja, da nisu agresori ni zlikovci, već da su proterani sa svojih imanja na koja su počeli da se vraćaju u zapaljene i porušene domove. Mnogo je pričao i svojoj porodici o stradanju našeg naroda, što je bilo presudno da kasnije njegova supruga Marlej osnuje fondaciju "Ležer" preko koje je obezbedila zaista veliku sumu novca i uz pomoć kanadskog Ministartsva za međunarodnu saradnju obnovila našu porušenu crkvu i parohijski dom - navodi Saša Šunjka, koji je, uz podršku još nekoliko parohijana, najzaslužniji što se održava pomen na Marka Danijela Ležera.
Saša Šunjka i Goran Veselinović, kamenorezac iz Kozarske Dubice gde Šunjka živi, donirali su spomen-ploču koja je postavljena na Parohijski dom u Vrbici.
Kada su Srbi donjeg dela Livanjskog polja 2002. godine čuli da je njihov Markan, kako su ga od milošte zvali, poginuo u Avganistanu, preko kanadske ambasade u Sarajevu uputili su telegram saučešće njegovoj porodici. Takva emocija bila je presudna za poštovanje koje je kasnije Marlej Ležer uzvratila meštanima pomenutih sela.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)