NAJTUŽNIJI DEO SRPSKE ZEMLJE NA BALKANU: Vladimir Elez za "Novosti" o Malom Zejtinliku

Р. М.

28. 02. 2021. u 14:57

NAKON 25 godina od egzodusa Srba iz i oko Sarajeva, nakon „Dejtonske pravde“ u kojoj su srpska ognjišta i zavičaj, pripali Federaciji BiH, na Sokolac su Srbi sa sobom doneli i 958 kovčega sa posmrtnim ostacima saboraca, braće, roditelja, rođaka, kumova...

НАЈТУЖНИЈИ ДЕО СРПСКЕ ЗЕМЉЕ НА БАЛКАНУ: Владимир Елез за Новости о Малом Зејтинлику

Foto: R. Milović

U Poljak polju, udareni su temelji „Malom Zejtinliku“, koji sada predstavlja najtužniji deo srpske zemlje na Balkanu.

- Tuga, bol, jecaji, leleci na, po drugi put sahrani, jednom sahrljnjenih, pa iskopanih i na Sokolac pohranjenih u nove humke srpskih junaka, poginulih u odbrani Republike Srpske, su potresne slike koje ni danas blede, a lebde pred mojim očima. Toliko blizanaca, očeva i sinova, nigde nije sahranjeno kao ovde u Poljak polju. Teško je izdvojiti šta je bolnije od bolnijeg, a potreslo me je najviše sahrana trojice 15.-to godišnjaka Slobodana Golubića, Miodraga Pukete i Saše Perića, ali i Ruskog dobrovoljca Jurij Pavel Pilipćak, poginulog na Nišićkoj Visoravni, čije posmrtne ostatkle Srbi nisu hteli da ostave, kako neprijateljima ne bi priuštili zadovoljstvo čerečenja humki – kaže za „Novosti“ Vladimir Elez, u to vreme urednik „Radio Romanije“ na Sokocu.

Foto: R. Milović

U subotu, na „Zadušnice“ kao i svih predhodnih godina „Mali Zejtinlik“ će uz sveće i cveće, okupiti rodbinu i prijatelje na parastos braniteljima Republike Srpske, izginulim u borbama na Grbavici, Vracama, Vogošću, Ilijašu,Ilidži, Rajlovcu, Hadžićima, centru Sarajeva.

Foto: R. Milović

Oživiće se sećanje na „Bolnu seobu“ Sarajevskih Srba iz njihovog zavičaja, koji je Dejtonom ustupljen Federaciji BiH.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?