KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (14): Poslednji glasovi velikog žirija
DANAS u podne proglašenje pobednika na portalu www.novosti.rs
SLAĐANA ILIĆ (Beograd)
1. "SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU", Petar Pijanović (Matica srpska)
3. "MUTNI NAGOVEŠTAJ KIŠE", Jelena Lengold ("Arhipelag")
4. "TO MORA DA SAM TAKOĐE JA", Saša Radojčić ("Arhipelag")
5. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
NOVOM knjigom P. Pijanović zaokružio je veliki naučni poduhvat, merljiv godinama opsežnih istraživanja. Baveći se detaljno srpskom kulturom u istoriji i istorijom u kulturi omogućio nam je dublje, a neophodne uvide na osnovu kojih smo u prilici da bolje razumemo prirodu, poziciju i vrednost onoga što nam pripada. Pesme Z. Kocić, rezultat su kompleksnih, spontanih, metafizičkih ispitivanja, kao i dubokog religioznog doživljaja. U njoj uviđamo put ka biću reči, njihovom samostalnom bivanju, ali i životu u različitim saglasjima i sveprožimanjima koja nam se otkrivaju u autentičnom daru samo ove pesnikinje. Ne nasedajući na manipulaciju bilo koje vrste, J. Lengold ima svoj svet reči - proistekao iz intenzivnih, dubokih emocija, iz životnog iskustva, iz sećanja i svesti o prolaznosti i o propuštenim trenucima, o tome kakav je svet i kakvi su ljudi. Nedvojbeno osećanje o nadmoći ljubavi i dobra, o njihovom opstajanju usled poslova dijalektike, kako svedoči nova zbirka, kazuje nam zašto je S. Radojčić, osim što je vrstan filozof još i veliki pesnik. Kompleksne teme svetske i naše istorije u romanu I. Marojevića realizovane su sistemom ulančanog skaza - pripovedači se smenjuju, svako od njih ispoveda ili nastoji da dokumentuje svoju priču, najčešće svoj lični udes.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
MILAN TODOROV (Novi Sad)
1."OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
3."O DUKATU S LIKOM STARCA", Selimir Radulović ("Laguna")
4."PRATEĆI VOKALI", Laslo Blašković ("Arhipelag")
5."ŠTUKA U NOVINAMA", Ratko Dangubić ("Arhipelag")
UPRKOS donedavnim sumnjičavim ocenama opskurnih kritičarskih krugova o krizi romana, ja bih prošlogodišnju produkciju u srpskoj književnosti u najkraćem označio kao izvrsnu sezonu koja će tek u godinama pred nama pokazati svoje puno lice. Pikarski roman I. Marojevića putanjom intimnog pripovedanja prati apokaliptičke događaje prošlog veka na širem evropskom prostoru lišivši se tako slatke osude u ime iznenađujuće oštrog cinizma i dubokog priznanja sopstvenog greha. Ne bez tvrde muške suze.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
SVETLANA ŠEATOVIĆ (Beograd)
1."OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
3."SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU", Petar Pijanović (Matica srpska)
4."O SVETLOSTI STARIJOJ OD NESREĆE"
Aleksandar Jovanović (Institut za književnost i umetnost)
5."NE GUBEĆI IZ VIDA NIJEDNO BIĆE NI PREDMET", Marko Avramović (Fondacija "Aleksandar Nevski" i "Princip")
VEŠTOM upotrebom tehnike skaza I. Marojević u odličnom romanu, kroz glasove različitih pripovedača, donosi svu patnju nekih od najtežih zločina koji sežu od Španskog građanskog rata preko strahota Jasenovca do Kravica, Srebrenice i bestidnog "Milosrdnog anđela". "Vek logora" se otkriva kroz potresne pripovesti pojedinaca. P. Pijanović je kapitalnom naučnom studijom opisao i protumačio složene kulturološke pojave od kompleksnog 18. veka u jezičkom i kulturološkom vrtlogu, preko 19. veka u kome su opisani svi aspekti pismenosti, književnosti, pozorišta, muzike, arhitekture, crkvenog i duhovnog života. Eseji o srpskoj poeziji i kulturi je verovatno najbolja knjiga A. Jovanovića koja prezentuje metod poetičkog i kulturnog bića pesničkog teksta u širokom rasponu prema odjecima stilskih formacija, istoriji srpskog naroda i njegovoj kulturi. Jovanovićeva knjiga svetlošću obasjava poeziju koja sabira u sebi doživljaj kulture, vremena i prostora. Naučna monografija M. Avramovićeva je prva koja opisuje poetičke odlike Aleksandra Ristovića kao pesnika i smešta njegovo delo u kontekst srpskog pesništva druge polovine 20. veka. Izuzetna studija koja nam otkriva još uvek neproučenog i nedovoljno vrednovanog pesnika.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
MARKO PAOVICA (Beograd)
1."KRITIČKI OPISI" Marko Nedić ("Akademska knjiga")
Radivoje Mikić, (NB "Stefan Prvovenčani")
3. "GALGAL", Zlata Kocić (NB "Stefan Prvovenčani")
4. "ŽETELICA I ŠUMANOVIĆ", Dragan Lakićević ("Partenon")
5. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
OGLEDI M. Nedića, kao najprimereniji metodološki obrazac istorijske komparatistike, pregnantno osvetljavaju brojne poetičke, žanrovske i stilske veze između tradicije i moderniteta u srpskoj prozi novijeg doba. Prateći pesnički postupak označen naslovom same knjige, i osvetljavajući ga u skrupuloznoj analitičkoj proceduri, R. Mikić evidentno predočava kulturnotradicijsku ukorenjenost svakog tumačenog pesničkog glasa. Sa mega poemom Z. Kocić srpsko pesništvo ujedno dobija neslućeno nov religiozni doživljaj ljubavi i šagalovski poetski doživljaj sveta dočaran srcem koje voli. U prvom naslovnom krugu knjige soneta D. Lakićević stvara polivalentnu odu životu; u drugom - on se okreće užasu smrti prevodeći u poetski medijum nemerljivom sugestibilnošću uosećavanja potajne zebnje, crne slutnje i predosećaj lične i opšte nesreće prepoznate na zimskim pejzažima svoga lirskog junaka. U novom romanu I. Marojević povezuje u impozantnu narativnu celinu nekolike istovremeno ljubavne, porodične i istorijske priče. Kazivanjem o masovnim ratnim zločinima prošlog veka iz ukrštenih perspektiva žrtava i zločinaca, sa Jasenovcem u središtu pripovedačke pažnje, on na poraznim antropološkim uvidima izgrađuje potresnu sliku istorijskog zla suprotnog ideološkog predznaka.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
TATJANA LAZAREVIĆ MILOŠEVIĆ (Smederevo)
1. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
3. "ARAPSKI KAPRIČO", Miroslav Aleksić ("Arhipelag")
4. "GRMLjAVINA JE DUGO TRAJALA", Biljana Milovanović Živak ("Arka")
5. "EPIZODISTI I JUNACI", Vladislava Vojnović ("Laguna")
ROMAN I. Marojevića razvija polifonijsku strukturu kao osnovu poetičke mogućnosti ispitivanja porekla i manifestovanja apsolutnog zla. U središtu je jasenovačko stratište: romansijer iz više perspektiva tematizuje iskustvo genocida potisnuto u mrak kolektivno nesvesnog, odakle isijava kao apsurdna krivica, samomržnja. Tanana i ustreptala, jezički i značenjski razbokorena, duboko refleksivna i nošena prefinjenom emocijom katarze, poezija Z. Kocić utemeljena je u Nastasijevićevoj ideji maternje melodije i sakralnosti poetskog čina. Pesnička zbirka M. Aleksića smelo i asocijacijski bogato pokazuje moć poezije da apsorbuje celovitost ljudskog iskustva i na viši spoznajni nivo prevede egzistencijalne i duhovne sadržaje omeđene prividno nespojivim prostorima i vremenima.. U zbirci pesama B. M. Živak energija lirske emocije neprestano je u sukobu sa apsurdom naše neutažive žudnje za ucelovljenom, savršenom ljubavlju. Tako toposi ljubavne lirike otkrivaju svoje skrivene aspekte iskazani jakim i autentičnim pesničkim glasom. U majstorski komponovanoj zbirci pripovedaka V. Vojnović umrežavaju se nepovezane i izolovane sudbine junaka naizgled igrom "komedijanta slučaja". Kroz čehovljevski spoj humornog i tužnog, čitaocu se otkrivaju duboke i uzbudljive tajne ljudske duše sapete skučenim životnim okvirima.
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)