TRAŽENJE DUBLJEG SMISLA U POVRŠNOM SVETU: Antanasije Punoševac o izložbi "Efemerne utopije" u Prodajnoj galeriji Beograd
OSNOVNI motiv radova na papiru iz ciklusa "Efemerne utopije" koje će slikar Antanasije Punoševac (1992) predstaviti na izložbi u Prodajnoj galeriji Beograd, večeras od 19 časova, jesu prizori ljudskih figura preuzeti iz digitalnih medija, sa internet sajtova, društvenih mreža.
Foto privatna arhiva
I te prizore iz digitalnog polja, kako u tekstu kataloga primećuje Ana Knežević, prepušta umetnički proverenoj, a onlajn svetu manje poznatoj metodologiji - intuiciji i uosećavanju:
- Iz mašinskog, fabrikovanog i programiranog sveta slika koje obitavaju na društvenim mrežama, reklamama, sajtovima, javnim objavama, komodifikovanim i instrumentalizovanim, ili onim individualnim i ličnim, on za potrebe iscrtavanja kontura efemernih utopija, alarmantno crvenih, izdvaja određene primerke po sopstvenom nahođenju i osećaju. To čini koristeći ruku, liniju i crtež, i apstrahuje ih u skupine ljudskih figura i floralnih motiva, u slike koje preradom uniformnih i generisanih onlajn oblika u crtež, postaju jedinstvene, kako zbog odabrane repeticije i gomilanja prizora, tako i zbog uvođenja elementa uosećavanja među njih.
Foto privatna arhiva
Dela sa ove izložbe, kako primećuje ova istoričarka umetnosti su umetnikov odgovor na "onlajn bombardovanje slikama", a na pitanje kakvu emociju u njemu budi to mnoštvo sadržaja kojima smo dnevno preplavljeni iz digitalnih medija, Punoševac, za naš list, kaže:
- Priroda osećanja koja u meni, a verujem i u drugima bude, pre svega vizuelni sadržaji iz digitalnog okruženja, zavisi od karaktera tih sadržaja. Problem je u njihovoj količini i u našoj nespremnosti, ili prosto nemanju vremena, da ih zaista doživimo, pa su prava osećanja vrlo često relativizovana i lišena suštinskog doživljavanja.
I crtač i slikar
ROĐEN u Aleksandrovcu, Punoševac je osnovne i master studije, na odseku slikarstvo, na beogradskom FLU, završio kao student generacije, a potom na istom fakultetu i doktorirao. Iako trenutno važi za jednog od naših najboljih crtaža, a sam, kako je to jednom rekao u razgovoru, za "Novosti", crtež smatra filozofskom kategorijom, ipak, ne priznaje podelu na crtače i slikare. Do sada je priredio jedanaest samostalnih i učestvovao na velikom broju grupnih izložbi.
A o tome kakav je osećaj kada se rukom, na papiru, "kroti" taj svet sve bržih i površnijih vizuelnih komunikacija, objašnjava:
- Mislim da je taj svet u stvari odavno zaista naš svet, ono u čemu mi stvarno živimo. S obzirom na to da je jedan od zadataka umetnika da se bavi onim što ga okružuje, odgovor bi bio da je osećaj prirodan. Likovno izražavanje uvek podrazumeva određenu vrstu "kroćenja" i težnje da se čak i iz tog površnog sveta iznađe neka vrsta nade i dubljeg smisla.
Foto privatna arhiva
Teme koje autor pokreće svojim "Efemernim utopijama" otvaraju i pitanja da li je utopistički verovati da je čovek i dalje centar sveta koga je stvorio, odnosno ide li svet u pravcu neke negativne utopije, kada će nas sve, na ovaj ili onaj način, kontrolisati veštačka inteligencija?
- Nemoguće je apsolutno prevladavanje ni negativne ni pozitivne utopije - smatra sagovornik. - Čovek večito sam kreira svoju stvarnost i konstantno stvara nove pretnje po sopstveni opstanak. Ne mislim da su veštačka inteligencija i ostale tekovine moderne nauke veća pretnja od nekih koje su im kroz istoriju prethodile, ali svakako su tu da nas intrigiraju i da nas njihovo prisustvo konstantno podseća na to da preispitujemo svoju ljudskost i šta zaista znači biti čovek.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)