DASKE KOJE SU ŽIVOT ZNAČILE: Otvorena izložba u Kulturnom centru Srbije u Parizu posvećena srpskom pozorištu u Velikom ratu
KADA im je bilo najteže, srpski vojnici iz Prvog svetskog rata umeli su da pokažu duh i održe najviši moral, a o tome svedoči i izložba Muzeja pozorišne umetnosti Srbije u Kulturnom centru u Parizu pod nazivom "Srpsko pozorište u Velikom ratu".
- Pažljivo smo birali temu sa kojom će se naš muzej predstaviti u Parizu. Sećanja na Prvi svetski rat zajednička su za oba naroda, srpski i francuski. Priča o pozorištima je veoma zanimljiva i govori o duhu srpskog naroda u najtežim vremenima za čovečanstvo u 20. veku. Srpski narod je ostao bogat duhom i u zarobljeništvu, i na frontu. Postojala su, čak, pri bolnicama, i rekovalescentna pozorišta - ističe, za "Novosti", direktorka muzeja Vesna Burojević.
Srpska pozorišta su se tako rađala u Grčkoj, Francuskoj, Tunisu, ali i u Bugarskoj, Mađarskoj, Austriji. Zanimljivo je da ih je u logorima u Austrougarskoj osnovano preko šezdeset.
- Pozorište osnovano u Lazuazu kod Bizerte dalo je preko dvesta predstava. Posećivao ga je i admiral Geprat - ističe Burojevićeva.
Fotografija sa čuvenim admiralom u gledalištu predstavljena je na ulazu u Kulturni centar Srbije. Na fotosima su između ostalih i pozornica Vojničkog pozorišta Devetog pešadijskog puka, Ansambl Vardarske divizije, članovi trupe "Toša Jovanović" posle izvođenja "Đida" na Solunskom frontu, odlomci iz predstave "Knez Ivo od Semberije" na položaju Grunište...
- Tema je fascinantna i što dublje ulazite u nju, sve vam je jasnije koliko je jedinstvena.
Bio je to period kada su zvanična pozorišta prestala da rade, i na teritoriji kneževine, i na teritoriji današnje Vojvodine. Glumci su išli u zbegove s narodom ili su bili mobilisani. Gde god da su se zatekli, osnivali su pozorišta. Negde su inicijatori bili zaljubljenici u teatar, studenti, intelektualci. Komandama je odgovaralo da se bar na trenutak skrene pažnja od izuzetno teških uslova. Pravo je čudo u kakvim su se prilikama rađala ova pozorišta - ističe Jelica Stevanović, koja je uz Mirjanu Odavić autorka izložbe.
Glumili su domaće autore, poput Nušića i Sterije, ali i strane, kao što je Molijer.
Prava je umetnost i to kako su se snalazili za scenografiju i kostim. Od konzervi iz kantina pravili su oklope, kacige, toke, od šatorskih krila plaštove, a zečje krzno "pretvarali" u ogrtače od hermelina. Izložene fotografije svedoče o tome da bi mnoge od ovih predstava mogle da budu prikazane u bilo kom klasičnom pozorištu.
- Imali su veoma mnogo mašte. I sve je izgledalo veoma verodostojno. Istovremeno, mnogi su darivali svoja civilna odela i nošnje pozorištima. Zanimljivo je da su ženske uloge uglavnom glumili muškarci, tako verno da su oduševljavali publiku - navodi Mirjana Odavić.
Teatar je pratila i ozbiljna muzička scena.
- Veoma važnu ulogu imali su vojni, kao i civilni orkestri među kojima je bilo i romskih. Veliku popularnost imao je Orkestar kraljeve garde predvođen Stanislavom Biničkim koji je poslat u Francusku. U Tuluzu je pola grada došlo na železničku stanicu da ih dočeka - kaže Odavićeva.
Postavku prate i film Predraga Tončića sačinjen od građe Muzeja i Kinoteke, kao i katalog koji je dizajnirao Jovan Tarbuk.
NAŠ NESALOMIVI DUH
- IZLOŽBA pokazuje nesalomivost srpskog duha, kada i u najtežim trenucima moramo da nađemo povod i način da se radujemo. To je ono što nam danas nedostaje. Svi smo upali u neku depresiju i od malih stvari pravimo velike probleme. A ovi ljudi koji su svakodnevno bili na ivici života i smrti pokazivali su snagu duha i svima ostavili primer kakvi treba da budemo, ratnici kroz život - istakao je, za "Novosti", vladika zapadnoevropski Justin na otvaranju izložbe.
Preporučujemo
DAN OSLOBOĐENjA GRADA U PRVOM SVETSKOM RATU: Zenjanin ne zaboravlja srpske junake (FOTO)
16. 11. 2022. u 18:51
Da li znate po kom srpskom velikanu je nazvana ulica koja povezuje Savski trg i Kulu Beograd?
BEZ poštovanja istorije i čuvanja sećanja na velikane koji su nas svojim besmrtnim delima u prošlosti zadužili nema ni svetle budućnosti. Vođen ovim univerzalnim životnim geslom, Belgrade Waterfront nije propustio da, podižući najmodernije naselje u Srbiji, čitavu desnu obalu Save premreži novim saobraćajnicama koje predstavljaju svojevrstan omaž slavnim istorijskim ličnostima.
23. 05. 2024. u 16:00 >> 12:26
„ŽOGO BONITO“ ZA MALOG OGIJA: „Dečak leptir“ nastavlja borbu uz podršku heroja iz Superlige humanosti
FONDACIJA Mozzart za svaki pogodak u domaćem prvenstvu izdvaja 10.000 dinara, a najbolji igrač aprila Vinisijus Melo usmerio humanitarni fond za lečenje Ognjena Bojkovića
24. 05. 2024. u 16:00
"NE TREBA TI DATI DA ZAKORAČIŠ U BiH": Javne pretnje pevačici - Ana se usprotivila rezoluciji o Srebrenici?
ANA Nikolić javno se zahvalila državama koje su podržale Srbiju na jučerašnjem glasanju o rezoluciji u Srebrenici.
24. 05. 2024. u 19:20
Komentari (0)