35.000 SRBA STRELJALI AUSTRIJANCI: Premijera dokumentarnog filma "Dva lica rata"

V.C.S.

03. 10. 2022. u 15:53

DOKUMENTARNI film "Dva lica rata" premijerno će u Srbiji, u organizaciji Muzeja žrtava genocida, biti prikazan 5. oktobra, u 13 sati, u Jugoslovenskoj kinoteci, u Uzun Mirkovoj ulici. Iza filma stoji režiser Zoran Dobrić i produkcija austrijske državne televizije ORF.

35.000 СРБА СТРЕЉАЛИ АУСТРИЈАНЦИ: Премијера документарног филма Два лица рата

FOTO: Arhiva novosti

U Muzeju naglašavaju da će da srpska premijera biti realizovana u istom prostoru u kome je, u februaru 1946, suđeno najvišim oficirima Vermahta za ratne zločine počinjene na tlu Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata.

Ovaj film, koji je izazvao veliku pažnju kada je, prošle godine, emitovan na ORF-u, pokušaj je da se austrijskoj i svetskoj javnosti prvi put predoči uloga Austrijanaca u stravičnim zločinima protiv čovečnosti počinjenim nad Srbima tokom rata, s jedne strane, ali i o humanosti koju je svojim delovanjem pokazala Diana Budisavljević.
Stradanja srpskog naroda u NDH od 1941. do 1945. i masovna streljanja civila u Srbiji od septembra do decembra 1941. u najvećem broju slučajeva delo su Austrijanaca. I u komandujućem i u izvršnom kadru Vermahta u Srbiji, najmanje dve trećine zločinaca činili su austrijski oficiri i vojnici!
Zloglasno naređenje o odmazdama 100 Srba za jednog ubijenog pripadnika Vermahta, a 50 za ranjenog, potpisao je general Franc Beme, poreklom Austrijanac, kog je Hitler lično postavio za glavnokomandujućeg nemačkom okupacionom zonom u Srbiji. General Beme je, kao pripadnik austro-ugarskih oružanih snaga, bio učesnik i Prvog svetskog rata, te je gajio snažan osećaj mržnje prema Srbima, kažu u Muzeju.
Za samo 75 dana 1941. godine, po njegovom naređenju, streljano je najmanje 35.000 civila - Srba, Jevreja i Roma. Najmasovnija streljanja izvršena su tokom oktobra 1941. godine u Dragincu, Kraljevu i Kragujevcu.
Druga osnovna tema filma je pokušaj Austrijanke Diane Budisavljević, da od jeseni 1941. do kraja rata, 1945. godine, iz hrvatskih logora smrti spase što više srpske dece koja su sistematski ubijana, morena glađu, usmrćivana namerno ili slučajno izazivanim infekcijama, ali i pojedinačnim likvidacijama (u najmanje jednom slučaju grupa dece bila je ugušena gasom).
Film je nastao isključivo na osnovu autorovog višegodišnjeg temeljnog istraživanja arhivske građe - srpske, hrvatske, austrijske i nemačke, kao i privatnih arhiva koji se danas čuvaju širom Evrope.
Zoran Dobrić, rođen u Smederevu, od 1991. radi u austrijskoj državnoj televiziji ORF kao istraživački novinar i dokumentarista.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri