BIO JE KRIV ZATO ŠTO JE SRBIN: Narodni muzej i Muzej žrtava genocida tribinom obeležili 80 godina od ubistva Save Šumanovića

М. КРАЉ

31. 08. 2022. u 06:40

NA dan kada su pre 80 godina ustaše streljale našeg slikarskog velikana Savu Šumanovića, juče su Narodni muzej Srbije i Muzej žrtava genocida organizovali tribinu o tragičnom stradanju umetnika.

БИО ЈЕ КРИВ ЗАТО ШТО ЈЕ СРБИН: Народни музеј и Музеј жртава геноцида трибином обележили 80 година од убиства Саве Шумановића

Jedan od crteža sa izložbe "Ishodište slike", Foto Narodni muzej

O Savinoj pogibiji u masovnom streljanju u Sremu, u avgustu i septembru 1942. u takozvanoj akciji Viktora Tomića, tokom koje je ubijeno oko šest hiljada muškaraca, žena, staraca i dece, a uhapšeno više od 10.000 civila, govorili su istoričar Bojan Arbutina i arheolog Radovan Sremac, autori izložbe Muzeja žrtava genocida pod naslovom "Srem 1942".

Masovna hapšenja Srba u Sremu, improvizovana suđenja, a potom i streljanja, otpočela su već 6. avgusta 1942. a potom su masovna streljanja vršena širom Srema, a posebno na sremskomitrovačkom pravoslavnom groblju (žrtve koje nisu streljane, upućivane su u jasenovački sistem koncentracionih logora). Užas ovog zločina očitava se u svedočenju jednog očevica, koga navodi Arbutina, u tekstu "Akcija Viktora Tomića u Sremu u leto 1942.":

- Ruke si im bile vezane žicom. Bili su toliko premlaćeni i zamoreni da se nisu protivili, niti su jaukali. Mirno su išli u smrt. Blizu rake stajao je jedan ustaški satnik koji je zapovedio da se iza desetorice zatvorenika postave desetorica ustaša. Kada je to učinjeno, zapovedio je nesrećnicima da kleknu na rub rake i dignu glave, a ustašama da nišane. Odmah zatim je komandovao: "Pali!"

Majka Persida, Foto Arhiva

Poreklom iz ugledne i uticajne porodice iz Šida (stric mu je bio dr Svetislav Šumanović, osnivač i višedecenijski predsednik Srpske banke u Zagrebu), kako ističe Radovan Sremac u "Sudbinama iz 1942. godine", Sava je uhapšen 28. avgusta, rano ujutru, oko šest sati. U kuću su došla dva agenta u civilu, u pratnji jednog šidskog policajca i nekoliko ustaša. Dozvoljeno mu je bilo da se spremi, ponese dokumenta, lekarsko uverenje o zdravstvenom stanju, zlatan sat sa srebrnim lancem i u gotovini 2.000 kuna, koje mu je majka Persida silom dodala.

- Pri izlasku iz kuće oprostio se sa majkom poljupcem u ruku i rečima: "Možda se nećemo videti, zbogom mama" - piše, između ostalog, Sremac.

- Sugrađanka Desanka Čavić, koja je sa svojim suprugom i decom bila uhapšena istog dana kada i Šumanović, posvedočila je Persidi da je videla kako se, nakon izvođenja u opštinsko dvorište, na pitanje ustaša da li neko ima na nešto da se žali, javio Sava, pa je pušten nazad u zgradu Sreskog načelstva. Sava se tada obratio Viktoru Tomiću i izjavio da on jeste Srbin, ali da nije učinio nikakvo krivično delo i potom se pozvao na svog strica dr Svetislava Šumanovića, tada zastupnika u Hrvatskom saboru. Prema rečima Čavićeve, Tomić je izmučenog Savu brutalno odbio i odgurnuo.

U odgovoru na majčinu molbu Anti Paveliću da se njen sin pusti na slobodu, iz Zagreba je stiglo obaveštenje da je osuđen i streljan 30. avgusta 1942. Persida nikad nije saznala detalje o smrti i mučenju svog sina, ali je svakako imala bolno saznanje da Savu nisu zaobišla ustaška iživljavanja i mučenja u Šidu i u Sremskoj Mitrovici.

- Bio je odgojen kao Srbin i u svakoj prilici je naglašavao da je Srbin, takav je ostao i posle okupacije, posle 1941. Nikakvih ličnih, a još manje političkih i drugih protivnika ili neprijatelja nije imao i ja ne bih mogla da kažem ili da imenujem bilo koje lice koje bi bilo krivo ili osumnjičeno za njegovu smrt - svedočila je Persida Šumanović, maja 1946. godine.

Sava Šumanović, Foto Arhiva

CRTEŽI KAO SLIKE U MALOM

KROZ postavku Šumanovićevih crteža "Ishodište slike" u Galeriji Kabineta grafike, posetioce je vodila autorka Dragana Ljubenović, istoričarka umetnosti. Najvećim delom ova dela nastala su između 1921. i 1941. godine, a Narodni muzej otkupio ih je krajem šezdesetih od Jovana i Ljubice Novaković. Glavna karakteristika im je, kako ističe autorka, da predstavljaju prethodne studije za ostvarenja u ulju. Neka su čak izvedena kao slika u malom, a u katalogu su uporedo prikazani crteži i reprodukcije ulja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ALKARAZ U ŠOKU: Evo šta je Novak Đoković uradio posle finala Australijan opena 2026!