BIO JE KRIV ZATO ŠTO JE SRBIN: Narodni muzej i Muzej žrtava genocida tribinom obeležili 80 godina od ubistva Save Šumanovića

М. КРАЉ

31. 08. 2022. u 06:40

NA dan kada su pre 80 godina ustaše streljale našeg slikarskog velikana Savu Šumanovića, juče su Narodni muzej Srbije i Muzej žrtava genocida organizovali tribinu o tragičnom stradanju umetnika.

БИО ЈЕ КРИВ ЗАТО ШТО ЈЕ СРБИН: Народни музеј и Музеј жртава геноцида трибином обележили 80 година од убиства Саве Шумановића

Jedan od crteža sa izložbe "Ishodište slike", Foto Narodni muzej

O Savinoj pogibiji u masovnom streljanju u Sremu, u avgustu i septembru 1942. u takozvanoj akciji Viktora Tomića, tokom koje je ubijeno oko šest hiljada muškaraca, žena, staraca i dece, a uhapšeno više od 10.000 civila, govorili su istoričar Bojan Arbutina i arheolog Radovan Sremac, autori izložbe Muzeja žrtava genocida pod naslovom "Srem 1942".

Masovna hapšenja Srba u Sremu, improvizovana suđenja, a potom i streljanja, otpočela su već 6. avgusta 1942. a potom su masovna streljanja vršena širom Srema, a posebno na sremskomitrovačkom pravoslavnom groblju (žrtve koje nisu streljane, upućivane su u jasenovački sistem koncentracionih logora). Užas ovog zločina očitava se u svedočenju jednog očevica, koga navodi Arbutina, u tekstu "Akcija Viktora Tomića u Sremu u leto 1942.":

- Ruke si im bile vezane žicom. Bili su toliko premlaćeni i zamoreni da se nisu protivili, niti su jaukali. Mirno su išli u smrt. Blizu rake stajao je jedan ustaški satnik koji je zapovedio da se iza desetorice zatvorenika postave desetorica ustaša. Kada je to učinjeno, zapovedio je nesrećnicima da kleknu na rub rake i dignu glave, a ustašama da nišane. Odmah zatim je komandovao: "Pali!"

Majka Persida, Foto Arhiva

Poreklom iz ugledne i uticajne porodice iz Šida (stric mu je bio dr Svetislav Šumanović, osnivač i višedecenijski predsednik Srpske banke u Zagrebu), kako ističe Radovan Sremac u "Sudbinama iz 1942. godine", Sava je uhapšen 28. avgusta, rano ujutru, oko šest sati. U kuću su došla dva agenta u civilu, u pratnji jednog šidskog policajca i nekoliko ustaša. Dozvoljeno mu je bilo da se spremi, ponese dokumenta, lekarsko uverenje o zdravstvenom stanju, zlatan sat sa srebrnim lancem i u gotovini 2.000 kuna, koje mu je majka Persida silom dodala.

- Pri izlasku iz kuće oprostio se sa majkom poljupcem u ruku i rečima: "Možda se nećemo videti, zbogom mama" - piše, između ostalog, Sremac.

- Sugrađanka Desanka Čavić, koja je sa svojim suprugom i decom bila uhapšena istog dana kada i Šumanović, posvedočila je Persidi da je videla kako se, nakon izvođenja u opštinsko dvorište, na pitanje ustaša da li neko ima na nešto da se žali, javio Sava, pa je pušten nazad u zgradu Sreskog načelstva. Sava se tada obratio Viktoru Tomiću i izjavio da on jeste Srbin, ali da nije učinio nikakvo krivično delo i potom se pozvao na svog strica dr Svetislava Šumanovića, tada zastupnika u Hrvatskom saboru. Prema rečima Čavićeve, Tomić je izmučenog Savu brutalno odbio i odgurnuo.

U odgovoru na majčinu molbu Anti Paveliću da se njen sin pusti na slobodu, iz Zagreba je stiglo obaveštenje da je osuđen i streljan 30. avgusta 1942. Persida nikad nije saznala detalje o smrti i mučenju svog sina, ali je svakako imala bolno saznanje da Savu nisu zaobišla ustaška iživljavanja i mučenja u Šidu i u Sremskoj Mitrovici.

- Bio je odgojen kao Srbin i u svakoj prilici je naglašavao da je Srbin, takav je ostao i posle okupacije, posle 1941. Nikakvih ličnih, a još manje političkih i drugih protivnika ili neprijatelja nije imao i ja ne bih mogla da kažem ili da imenujem bilo koje lice koje bi bilo krivo ili osumnjičeno za njegovu smrt - svedočila je Persida Šumanović, maja 1946. godine.

Sava Šumanović, Foto Arhiva

CRTEŽI KAO SLIKE U MALOM

KROZ postavku Šumanovićevih crteža "Ishodište slike" u Galeriji Kabineta grafike, posetioce je vodila autorka Dragana Ljubenović, istoričarka umetnosti. Najvećim delom ova dela nastala su između 1921. i 1941. godine, a Narodni muzej otkupio ih je krajem šezdesetih od Jovana i Ljubice Novaković. Glavna karakteristika im je, kako ističe autorka, da predstavljaju prethodne studije za ostvarenja u ulju. Neka su čak izvedena kao slika u malom, a u katalogu su uporedo prikazani crteži i reprodukcije ulja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".

11. 03. 2026. u 16:26

Komentari (0)

ŽESTOKO SE UVREDILA: Đorđe David četiri meseca nije pričao sa Snežanom Đurišić - roker otkrio detalje